Hadžić: Za demografski oporavak možda će trebati desetljeća
Da je Bosna i Hercegovina na pragu demografskog sloma nije nova priča. Na zabrinjavajuće podatke koje slušamo godinama vlast bez konkretne reakcije. Barem dosad. Ovosedmična odluka Vlade Federacije o izradi Strategije demografskog razvoja i oporavka Federacije prvi je, kakav-takav, korak. No, je li za njega već kasno?
Kako riješiti posljedice depopulacije? Koliko je važno sistemski i strateški djelovati u Dnevniku 2 govorio je ekonomski stručnjak Faruk Hadžić.
Nemamo alternative nego do demografskog uspona doći boljom ekonomskom politikom i to je proces kojim moramo aktivno ići. Zakasnili jesmo, jer je to mjera koja je trebala biti poduzeta prije 15 godina, smatra Hadžić.
“Danas osjećamo sve probleme i posljedice nedonošenja važnih odluka i ozbiljnog bavljenja pitanjem demografije. Ne treba očekivati da se problem demografije može riješiti za nekoliko godina jer će trebati proći desetljeća da dođemo do faze kada možemo očekivati prve pozitivne efekte demografskih promjena”, ističe on.
Međutim, dodaje da ima mjesta za optimizam, ali treba raditi sistematski i ne očekivati da se problem može riješiti za godinu. Navodi kao primjer pronatalitetnu politiku, koja je jedan od strateških ciljeva i da bi dala neki pozitivni rezultat – treba proći 20 do 25 godina.
“Ako imamo kao rezultat takve mjere rađanje djece, to će dijete – pod uslovom da ostane u Bosni i Hercegovini – tek za 20-25 godina ući na tržište rada”, objašnjava Hadžić.
U tom kontekstu ističe kako je problem nedostatka radne snage već prisutan i da poslodavci traže uvoz radne snage, a da će vlast morati, u političkom smislu, donijeti i neke teške odluke ukoliko želimo imati veći stepen ekonomskog razvoja u godinama koje slijede.
“Kada nemate dovoljno radnika - ne možete pokrenuti ni veći nivo ekonomskih aktivnosti. Ne znače vam onda ništa ni direktne strane investicije jer nemate radnika koji će raditi. Zbog toga vlasti moraju razmisliti i o drugim strateškim pravcima, poput kontrolisanog uvoza radnika i veće saradnje s dijasporom kroz pravljenje programa koji će voditi tome da se naši ljudi vraćaju u BiH”, navodi Hadžić.
Dodaje da postoji i poseban segment kojem treba posvetiti pažnju, a to je veliki broj neaktivnih osoba koje mogu ući na tržište rada pod određenim stimulacijama.
Kad je riječ o setu fiskalnih zakona, čije donošenje je najavljeno do kraja godine, Hadžić ističe da se radi o najozbiljnijoj reformi poreskog sistema dosad. O njoj se priča gotovo deset godina, ali je sada moramo provesti, poručuje on.
“Kada posmatrate, npr., oktobar ove i oktobar 2019. godine, Federacija ima u razlici ukupni broj novozaposlenih 4.000 do 5.000 više. U zadnjih četiri-pet godina, bez obzira na koronu, nemamo novi broj radnika koji doprinose ekonomiji”, navodi Hadžić.
Zaključuje kako će ova reforma poreski rasteretiti rad i plate, što će neposredno dovesti do njihovog rasta, a na taj način i do mogućnosti da se uspori iseljavanje i pruži prilika za brži ekonomski oporavak.
federalna.ba