Hadžiahmetović: Okrugli stol „Jezik i vještačka inteligencija“ u organizaciji Saveza za esperanto BiH

Esperanto, međunarodni umjetni jezik, kreiran je u drugoj polovini 19. vijeka prema zamisli Lazara Ludvika Zamenhofa. Prvi udžbenik objavio je 1887. godine u Varšavi pod pseudonimom "Doktoro Esperanto", doktor koji se nada, što je kasnije postalo i ime samog jezika. Govorna zajednica esperantista postoji više od stotinu godina, a čine ju brojni govornici i simpatizeri okupljeni u hiljade klubova, grupa, udruženja, strukovnih i nacionalnih saveza na svim kontinentima. Ni glavni grad Bosne i Hercegovine ne zaostaje u ovom vremenu političke turbulencije, pa će Sarajevo biti domaćin naučno-
-popularnog skupa o temi "Jezik i vještačka inteligencija" koji će biti održan 20. i 21. februara. O esperantu i skupu govori Amir Hadžiahmetović, magistar informatike.

Sama ideja esperanta temelji se na činjenici da u svijetu postoje hiljade jezika i ljudi se među sobom slabo ili nikako sporazumijevaju. Šta je zamisao esperanta?

„Zamisao esperanta je da se napravi nadnacionalni jezik za komunikaciju na neutralnoj osnovi. Znači, temelji se na činjenici da u svijetu postoje 1.000 jezika. Stručnjaci smatraju da postoji oko 7.000 jezika i ljudi se međusobno slabo ili nikako sporazumijevaju, pošto su jezici dosta različiti. Zamisao esperanta je da se zadrže svi ti jezici, ali da se uvede jedan zajednički nacionalni jezik, koji bi ljudima cijele planete omogućio da osim svog maternjeg jezika govore i taj nadnacionalni jezik. Sama činjenica da esperanto nije vezan ni uz jednu naciju te da njegova upotreba ne bi uzrokovala otpore kako bi imao uvođenje određenog nacionalnog jezika daje esperantu izvesno prednost.“

Sarajevo će biti domaćin naučno-popularnog skupa o temi "Jezik i vještačka inteligencija" koji će biti održan 20. i 21. februara, a tema je “Jezik i vještačka inteligencija“. Tema koja spaja dvije naučne sfere, humanističke i tehničke nauke. Šta je namjera ovog skupa?

“Okrugli stol koji će okupiti 15-ak akademskih naučnih i stručnih lica iz različitih oblasti. Kad kažem oblasti, to su sve oblasti koje imaju veze sa vještačkom inteligencijom, a to su informatika, lingvistika, komunikologija, sociologija. Znači, tih 15-ak akademskih naučnih i stručnih lica će razmatrati ova dva fenomena - jezik i vještačku inteligenciju. Jezik sam po sebi je  interesantan fenomen. Kako je nastao, koja su mu pravila, koja mu je struktura i tako dalje, a vještačka inteligencija, to je nešto što se naslanja na jezik i nešto što nam omogućuje nekakav razvoj u smjeru kompilacije.”