Hadžiabdić: Članovi izbornih komisija izloženi su prijetnjama i govoru mržnje

Društvene mreže preplavljene su govorom mržnje, koji često uzrokuju politička previranja. Kada se to radi u vrijeme izbornog procesa - kažnjivo i novčano, i mogućim skidanjem sa lista. A govor mržnje možemo CIK-u prijaviti svi. O tome, o prijetnjama članovima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, o kaznama za stranke i predstojećim izborima u RS-u, u finišu njenog mandata predsjednice CIK-a za Mrežu govori Irena Hadžiabdić.

Šta biste rekli da je bilo teže posljednjih godina - borba za nove tehnologije ili, ipak, za ljude, s obzirom na prijetnje Jovanu Kalabi i Vanji Bjelica?

Zalaganje za nove tehnologije realiziramo na narednim izborima. Imamo sredstva, nabavljamo opremu. Što se tiče borbi vezanih za članove Centralne izborne komisije i borbi s prijetnjama, s tim se ne bori Centralna izborna komisija, nego nadležne institucije koje mi informišemo o problemu. U ovom slučaju je to Direkcija za koordinaciju policije. Direktor agencije je završio procjenu, zajedno sa svojim saradnicima odlučio da članica CIK-a dobije zaštitu i iza toga se ta zaštita i osigurava. Članovi izborne administracije, pogotovo državnih izbornih komisija, zaista su ne samo u Bosni i Hercegovini, nego regionalno i u svijetu, a vjerovatno i članovi niže izborne administracije izloženi određenim prijetnjama koje uzrokuju politički pritisci.

Kakvim ste sve prijetnjama bili izloženi – dolaze li one od građana, s društvenih mreža, ili iz političkih krugova?

Ako otvorite bilo koji portal društvenih mreža, možete se uvjeriti u vrste prijetnji. Članovi državnih izbornih komisija prolaze kroz agoniju, ne samo jezika mržnje, ne samo stavljanja mete na čelo, nego i određenih nedopustivih stvari koje se događaju u smislu da vam prolaze mrtvačke procesije ispred ulaza. To se dogodilo mom kolegi iz Moldavije. Nama se događalo da imate smrtovnice s vašim likom na društvenim mrežama. Da ne spominjem neke gore stvari, seksualne konotacije, uznemiravanje i sl. Ali zato institucije rade svoj posao i pokušavaju da nam omoguće normalan rad.

Pred nama su prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske – šta je do sada urađeno i šta još slijedi u pripremi?

Mi smo izvršili sve neophodne pripreme, konačno dobili novac. Nažalost, novac je kasnio 25 dana. To utječe na rokove koje su zadani u skladu s Izbornim zakonom. Ono što nam otežava pripremu je činjenica da su rokovi vezani za određene nabavke, propisani Zakonom o javnim nabavkama. Morate ih poštovati, a oni su u koliziji s rokovima koje za organizaciju prijevremenih izbora propisuje Izborni zakon. Tu nastaje određeni problem, ali se nadamo da ćemo sve stići na vrijeme i da ćemo izbore imati 23. novembra.

S obzirom na intenzivnu radikalizaciju javnog diskursa uoči ovih izbora, možete li usporediti trenutnu situaciju s nekim ranijim izbornim procesima? Postoji li rizik od eskalacije tokom ovih izbora?

Situacija je, zaista, vrlo teška. Mi smo uvijek imali, neposredno pred raspisivanje izbora, određene tenzije i osjećaj da se već ulazi u kampanju. U ovom momentu je to, zaista, preozbiljno. Nije ugodno kada jedan entitetski parlament raspravlja i posveti cijelu sjednicu vašoj instituciji, pogotovo kad znate da je razlog za to odluka koju ste donijeli i koja je provjerena na višoj instanci, a to je Sud Bosne i Hercegovine, koji je utvrdio da je vaša odluka i zakonita i pravilna.

Nedavno ste prilikom obraćanja pojednostavili cijelu situaciju, rekavši da ukoliko niko ne izađe na izbore u RS-u, glasači iz FBiH mogli bi odlučiti izbore. Mnogi su tada komentarisali da ste time dobro ‘prodrmali’ situaciju, posebno vladajuće u RS-u.

Ja sam to samo slikovito pojasnila. Izborni zakon ne uspostavlja bilo kakve limite vezano za broj birača koji izlaze na izbore. Prema tome 1%, 5%, 20% birača mogu odlučiti izborni rezultat pod uslovom da smo otvorili biračka mjesta i da se samo mali broj birača pojavi na biračkom mjestu. U Bosni i Hercegovini birači koji su raseljena lica imaju pravo da na dan izbora glasaju ili lično ili u odsutnosti, ja sam to objašnjavala na primjeru glasanja u odsutnosti.

Bez obzira na to što se prihvata da će izbori biti održani ranije, očekujete li poteškoće u samom izbornom procesu?

Kad je u pitanju Republička izborna komisija, njeni članovi su dali ostavke, oni nemaju ulogu u provođenju izbora. Što se tiče problema Gradske izborne komisije Bijeljene, njega rješavamo. Zaista je nedopustivo da dvije godine članovi komisije, birački odbori nisu plaćeni. Sada se taj problem kooperativnom saradnjom i predsjednice Općinske izborne komisije i gradonačelnika i predsjednice Skupštine grada rješava. A kada je riječ o plaćanju ljudi za izbore koji nam slijede prijevremene, ta sredstva su osigurana u državnom budžetu i neće biti problema da budu plaćeni svi ti ljudi. Izborna administracija na terenu je operativna. Imenovali smo i predsjednike biračkih odbora, koji su radili i ranije i tu ne vidim neke veće probleme.

S obzirom na sve učestaliji govor mržnje, naročito na društvenim mrežama u predizborno vrijeme, možete li nam objasniti kakve sankcije možete izreći za takve prekršaje? Kolike su te sankcije i da li običan građanin ima mogućnost da prijavi govor mržnje?

Mi smo dobijali uvijek prijave za govor mržnje, a djelovali smo i po službenoj dužnosti na osnovu naših saznanja i djelovali smo po svim prijavama. Ono što je bilo različito na posljednjim lokalnim izborima u odnosu na sve ranije, što je prvi put govor mržnje je ozbiljno tretiran u cijelom izbornom periodu, ne samo u periodu izbornih kampanje kao do tada. Sankcije koje smo izricali su se mogli izreći u iznosu do 30.000 konvertibilnih maraka, a za drastičan govor mržnje može biti i poništenje ovjera političke stranke i poništenje kandidature. Bilo je i takvih sankcija.

Kad već govorimo o sankcijama, da li je na posljednjim izborima bilo izrečenih sankcija i koliko ih je ukupno bilo?

Na posljednjim izborima smo imali 3.000 žalbi. Donijeli smo preko 300 odluka o sankcijama, a iznos novčanih sankcija je iznosio 1.300.000 KM, koji su dužni platiti politički subjekti.

S obzirom da su sredstva za nabavku novih izbornih tehnologija, poput skenera osigurana, možete li nam objasniti koje benefite građani mogu očekivati prilikom glasanja zahvaljujući tim novim tehnologijama?

Najveći benefit je činjenica - s obzirom na to da će se provjeravati kod biometrijske identifikacije i autentifikacije birača vaš otisak prsta - da ćete biti sigurni da neko nije zloupotrijebio vaš glas, da nije glasao za vas i potpisao se na mjestu na kojim ste se vi trebali potpisati, ako niste izašli na izbor, jer smo u tom smislu imali dosta manipulacije. Glasalo se za osobe koje su umrle, a koje još uvijek opterećuju birački spisak, jer su, naprimjer, umrle u inostranstvu, niko nije prijavio njihovu činjenicu smrti i nemate način da ih uklonite s biračkog spiska. Što se tiče samog procesa glasanja, on će ostati isti, ali će birači nakon glasanja svoj glasački listić moći provući kroz skener i on će biti automatski i izbrojan. To će nam omogućiti da privremene rezultate dobijemo samo nekoliko sati nakon zatvaranja biračkih mjesta. Imamo bolju kontrolu procesa i jače povjerenje u proces.

Da li će te tehnologije biti na svim biračkim mjestima u državi?

Skeneri i biometrijska identifikacija se nabavljaju za sva redovna biračka mjesta u Bosni i Hercegovini. To je oko 5.000 biračkih mjesta i, naravno, rezerva koja će biti u našem glavnom centru za brojanje i po općinama, ako im slučajno neki skener bude stvarao probleme. Nećemo imati skenere na mobilnim mjestima, na mjestima za glasanje nepotvrđenim listićima i ovaj put u DKP-ima, jer bi to bilo prezahtjevno za ovaj naš fantastični debi s novim tehnologijama.

Imali ste trakavicu s pravilnikom. Zašto vam je on toliko važan?

Prema trenutnoj sistematizaciji imamo 61 uposlenika sekretarijata. To je naš mali tim koji obavlja sve poslove za Centralnu izbornu komisiju. Mi smo po novom pravilniku tražili 124 uposlenika. Mnogima to zvuči jako puno, gotovo dupli broj osoblja. Kada je počela da radi ova institucija i kada smo dobili naš prvi pravilnik, u Bosni i Hercegovini je bilo samo 40-ak političkih stranaka. Sad ih imamo preko 200. Naš odsjek Služba za reviziju ima pet uposlenika. Kao što ih je imala početkom 2000-ih, tako je i sada. Kad je riječ o pravnom odsjeku, tu je također pet ljudi. 3.000 žalbi smo dobili. I Služba za reviziju i Pravni odsjek zahtijevaju najmanje dupli broj uposlenika. Odsjek za izbore je samo 12-13 ljudi. Moramo pojačati i prekonstruirati odsjek za izbore, stvoriti, pogotovo zbog novih tehnologija koje su sada novina, stvoriti jak IT-odijel.

Šta očekujete da slijedi vama i vašem nasljedniku na toj poziciji? Šta biste željeli i voljeli vidjeti da se dovrši ili unaprijedi?

Naravno, da završimo sav ovaj kompleksan posao koji je vrlo zahtjevan, ne samo za organizaciju prijevremenih izbora za predsjednika RS-a nego i pripremu općih izbora. To je mala armija velikih ljudi koji igraju jako velik ulogu u organizaciji izbora i šef skladišta koji odgovara za sve ono što je vezano za osjetljiv izborni materijal u tom skladištu prije dana izbora i nakon dana izbora, kada  to trebate provjeravati. To je jedna ogromna odgovornost. Ogromnu zahvalnost dugujem generalnom sekretaru i timu ljudi u CIK-u. Nadam se da će oni tako posvećeno nastaviti raditi i pružati podršku kolegi Kalabi. Ističem koliko je to važno i koliko su važni ljudi koje ne vidite. I na kraju želim reći da je osim toga važna podrška drugih institucija. Imali smo fenomenalnu saradnju s IDDEEA-om i želim to potcrtati, da su bili naš veliki partner. Sada su se u taj rad organizacije i nabavke tehnologija uključile i druge institucije, obećale svoju pomoć. I vrlo je bitno da se to tako nastavi, a ne da se stvara jaz između Centralne izborne komisije i pojedinih institucija i da se sve svede samo na kritiku bez konkretne pomoći.

federalna.ba