Guterres za FT: Supersile moraju shvatiti granice svoje moći, ratovi SAD-a i Rusije ponižavajući

Američki zastoj s Iranom i ruska invazija na Ukrajinu otkrili su oštre granice moći supersila, izjavio je generalni sekretar UN-a António Guterres, odbacujući ideju da bi UN trebao biti potisnut u drugi plan u multipolarnom svijetu.

U opširnom intervjuu za Financial Times, dok se približava kraju decenije koju je proveo na čelu UN-a, Guterres je opisao svijet koji se preoblikuje padom dominacije SAD-a, usponom novih sila i ponižavajućim lekcijama iz ratova u kojima supersile iz doba Hladnog rata nisu uspjele ostvariti odlučujuće pobjede.

S organizacijom opterećenom finansijskom krizom, niskim moralom i podjelama među velikim silama, generalni sekretar upozorio je da multipolarniji poredak rizikuje skliznuti u konfrontaciju ukoliko se globalne institucije ne prilagode novim okolnostima.

„Vrijeme je da supersile shvate granice svoje moći. Ako pogledate šta se desilo u posljednje vrijeme, sposobnost supersila da nametnu svoju volju, svoju snagu ili svoju moć u nekoliko situacija bila je ozbiljno ograničena. Pogledajte šta se desilo s Rusijom i Ukrajinom. Pogledajte šta se desilo sa SAD-om i Iranom“, rekao je Guterres za Financial Times u intervjuu koji je obavljen i u njegovom uredu na 38. spratu sjedišta UN-a u New Yorku.

SAD su se nadale da će Teheran kapitulirati kada je napadnut u februaru, ali šest mjeseci kasnije iranski režim se i dalje održava, dok je zatvorio Hormuški moreuz, najvažniji energetski plovni put na svijetu.

„Supersile moraju shvatiti da su se stvari promijenile, da se promijenio utjecaj različitih zemalja“, rekao je Guterres, predstavljajući ove neuspjehe kao dio prelaska sa poretka koji su predvodile SAD u posthladnoratovskoj eri prema multipolarnom svijetu. Sedamdesetsedmogodišnji bivši portugalski premijer odbacio je ideju da bi Trumpov Odbor za mir, grupa međunarodnih lidera osnovana prošle godine s početnim fokusom na osiguravanje sporazuma između Izraela i Hamasa, mogao parirati Vijeću sigurnosti UN-a, ukazujući na njegov neuspjeh da ostvari napredak u Gazi.

Tokom Guterresove decenije na čelu UN-a, uloga svjetske organizacije kao posrednika u globalnim krizama je oslabila.

Neki bivši i sadašnji zvaničnici tvrde da su Guterres i UN napravili grešku tokom njegovog drugog mandata time što su bili manje prisutni u svjetskim ratnim zonama, budući da se činilo da se njegov fokus pomjerio sa posredovanja u sukobima na šire društvene izazove, poput borbe protiv klimatskih promjena.

Guterres priznaje da je bilo teško posredovati u ratovima u Ukrajini, Gazi i Iranu.

Vijeće sigurnosti UN-a, glavno tijelo svjetske organizacije za donošenje odluka, bilo je „praktično paralizirano“, rekao je Guterres, jer su ga SAD i Rusija, dvije od pet stalnih članica s pravom veta, blokirale dok su nastojale ostvariti vlastite ciljeve.

UN su, također je priznao Guterres, gurnute na marginu u građanskom ratu u Sudanu, jer su pojedine zemlje iskoristile zastoj u Vijeću sigurnosti kako bi intervenirale u sukobu.

„Sada preovladava osjećaj nekažnjivosti. Naš utjecaj je dramatično smanjen činjenicom da ne postoji Vijeće sigurnosti koje može reći zemljama da se moraju ponašati kako treba ili će biti kažnjene“, rekao je Guterres.

Ipak, on negira da je odustao od posredovanja, ističući svoje nedavno putovanje na Kipar, koji je podijeljen već 60 godina.

„Posredovanje je danas izuzetno teško, a rezultati su ograničeni“, priznao je Guterres.

federalna.ba/Beta

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.