Guterres: Klimatske promjene razaraju zemlje

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) u razgovoru za Anadolu Agency (AA) istakao je potrebu za ruskim đubrivima zbog krize na svjetskom tržištu.

"Radimo sve, sarađujemo sa Sjedinjenim Američkim Državana, radimo sa Evropskom unijom, sa drugim partnerima kako bismo osigurali da ono što je stalno iznova rečeno, a to je da se sankcije ne odnose na hranu i đubriva, pretoči u stvarnost, a nama su jako potrebna ruska đubriva u trenutku kada vidimo kršenja na tržištu đubriva", rekao je Guterres u intervjuu AA uoči 77. zasjedanja Generalne skupštine UN-a koje počinje 20. septembra u New Yorku.

Guterres je govorio o geopolitičkim podjelama koje uključuju najveće sile - Kinu, SAD i Rusiju, klimatskim promjenama, rusko-ukrajinskom ratu, posredničkim naporima Turske i reformama Vijeća sigurnosti UN-a.

U nastavku teksta su isječci iz intervjua s generalnim sekretarom UN-a.

AA: Dok se globalni lideri pripremaju za 77. zasjedanje Generalne skupštine UN-a iduće sedmice u New Yorku koju biste poruku imali za njih i koja biste obavezivanja željeli vidjeti od njih ove godine?

Guterres: Moja glavna poruka je da moramo premostiti geopolitičke podjele. Sadašnje geopolitičke podjele koje uključuju najveće sile - Kinu, Sjedinjene Američke Države (SAD) i Rusiju - takve su da paralizuju rješenja mnogih problema s kojima se suočavamo. Klimatske promjene razaraju zemlje. Upravo sam došao iz Pakistana. Ne možete ni zamisliti kako je vidjeti poplavljeno područje koje je triput veće od moje zemlje, Portugala, i patnje uzrokovane time. Sukobi se množe sa dramatičnim posljedicama ne samo za one koji se bore, već i za ostatak svijeta. Pogledajte rat u Ukrajini: posljedice u kontekstu finansijske situacije zemalja u razvoju, sigurnost hrane u zemljama u razvoju, pristup energiji u zemljama u razvoju, a ujedno i rješavanje budućih pandemija. Vidjeli smo kako svijet nije u stanju biti ujedinjen u rješavanju COVID-a 19. Možda ćemo se suočiti sa gorom pandemijom za nekoliko godina. Dakle, ovo je trenutak da zemlje shvate da je svijet u opasnosti, da je međunarodna zajednica svjedok dramatične nejednakosti koja raste, sa ogromnim potencijalom za tenzije, za nemire, za sukobe, a mi moramo u pogledu različitih pozicija, s obzirom na različite vizije, da pronađemo način da se udružimo i da se zajedno pozabavimo izazovima koji bi mogli uništiti nas kao međunarodnu zajednicu i uništiti planetu.

AA: Govorili ste i o ratu u Ukrajini koji ne pokazuje znakove kraja, s obzirom na oružje koje stiže u zemlju. I čini se da je Ukrajina odlučna da svojom kontraofanzivom preuzme punu kontrolu nad svojim teritorijama. Vidite li izglede za prekid vatre ili mirovne pregovore u skorije vrijeme? Ili se bojite dugotrajnog rata u Ukrajini kao u Siriji, Jemenu ili Libiji?

Guterres: Mislim da će trebati neko vrijeme. Nadam se da neće zauvijek trajati, kao što se ponekad čini da traju druge krize. Ali mislim da će biti potrebno neko vrijeme da strane dođu do trenutka u kojem shvate potrebu za prekidom vatre i shvate potrebu za uspostavljanjem mira na osnovu Povelje UN-a i međunarodnog prava. Ali to ne znači da do toga nema puno posla. I moram reći da su Sekretarijat UN-a i Turkiye bili solidni partneri u rješavanju nekih dramatičnih posljedica rata u Ukrajini. Inicijativa za crnomorsko žito je bila moguća zahvaljujući posredovanju Sekretarijata UN-a i Turkiye. Predsjednik Recep Tayyip Erdogan i ja smo lično angažovani da osiguramo da se ona nastavi, da se vremenom produži… i trenutno razgovaramo o mogućnosti izvoza ruskog amonijaka naftovodom koji prelazi Ukrajinu. Stoga smo naporno radili zajedno, Turkiye i UN, kako bismo minimizirali uticaj rata u Ukrajini. Samo da navedem primjer, danas sam razgovarao s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. Predsjednik Erdogan će se sastati s njim u Samarkandu (Uzbekistanu, na samitu Šangajske organizacije za saradnju ovog četvrtka i petka). I vjerujem da će naše poruke biti vrlo slične, bilo kada radimo s Ukrajinom ili s Ruskom Federacijom, a interes Turkiye i interes UN-a je mir.

AA: Vi ste blisko sarađivali s Turskom na dogovoru o žitu između Ukrajine i Rusije. Prošle sedmice smo čuli pritužbe ruskih vlasti da nisu u mogućnosti da izvoze vlastitu hranu i đubriva uprkos sporazumu. Ugovor je prvobitno potpisan na 120 dana i trenutno postoji zabrinutost da neće biti produžen. Da li vas to zabrinjava? I mislite li da sporazum treba revidirati ili proširiti kako bi se riješila zabrinutost Rusije?

Guterres: Ne bavim se brigama. Bavimo se rješavanjem problema. Dakle, prvi problem koji treba riješiti je pristup ruske hrane i đubriva međunarodnim tržištima. Još uvijek postoji niz prepreka. Radimo sve, sarađujemo sa Sjedinjenim Američkim Državana, radimo sa Evropskom unijom, sa drugim partnerima kako bismo osigurali da ono što je stalno iznova rečeno, a to je da se sankcije ne odnose na hranu i đubriva, pretoči u stvarnost, a nama su jako potrebna ruska đubriva u trenutku kada vidimo kršenje tržišta đubriva. U mnogim dijelovima svijeta ljudi ne siju ili ne obrađuju svu zemlju koju imaju zbog nedostatka đubriva. Mi smo s našim ruskim kolegama uključeni u pregovore koji imaju za cilj izvoz ruskog amonijaka preko Ukrajine. Jedna od stvari koja je bila jasna je da će se time stvoriti uslovi da se program produži, posebno ako će taj biti koncipiran na način koji je od koristi objema zemljama. Tako da radimo naporno kako bismo sačuvali dobitke i proširili ih, i opet ovo je oblast u kojoj je saradnja s Turskom uvijek izuzetno važna.

AA: Govorite o naporima, ali u isto vrijeme vidimo masovno raseljavanje, ozbiljna kršenja ljudskih prava, otmice djece radi usvajanja. Prošle sedmice smo čuli od UN-a da postoje vjerodostojni izvještaji o prisilnom premještanju ukrajinske djece u Rusiju na usvajanje. Rusija je optužena da je prisilno deportovala 900.000 do 1,6 miliona Ukrajinaca na ruske teritorije, a postoje optužbe i za ratne zločine. Mislite li da su u Ukrajini počinjeni ratni zločini?

Guterres: Odluku će donijeti sudovi. Imamo Međunarodni krivični sud koji djeluje u Ukrajini. Na Međunarodnom krivičnom sudu je da u potpunosti istraži i da djeluje kao sud. Znamo da postoje ozbiljne povrede ljudskih prava. Kancelarija visokog komesara za ljudska prava je bila aktivna i bila je jasna u svojim stavovima. Znamo da postoji niz drugih aspekata u kojima ljudi pate na različite načine. Naš interes je da osiguramo da međunarodno humanitarno pravo prevlada i da će se poštovati prava ljudi, bilo na teritoriji pod kontrolom Ukrajine ili unutar teritorije pod kontrolom Rusije u Ukrajini ili unutar Ruske Federacije. I naravno, zamolio sam Visoku komisiju Ujedinjenih nacija za izbjeglice da bude posebno pažljiva na situaciju ljudi koji su možda premješteni protiv svoje volje.

AA: UN se suočava s krizom finansiranja humanitarne pomoći, ali to nije bio slučaj za kada je u pitanju Ukrajina. Martin Griffiths, šef UN-a za humanitarnu pomoć, također je govorio o tome i rekao da zemlje donatori nisu pružile vevelikodušnost drugim ljudima koju pokazuju prema Ukrajincima. Kakvu poruku imate za ove zemlje donatore koje nisu bile tako velikodušne prema Sirijcima, Libijcima, Etiopljanima i mnogim drugim?

Guterres: Veoma jasna poruka. Tim zemljama je potrebna podrška i biće nezamislivo da se humanitarna pomoć u Ukrajini finansira izostankom podrške stanovništvu u ekstremnoj opasnosti i ekstremnoj patnji u različitim drugim dijelovima svijeta. Mislim da je donatorska zajednica u stanju da shvati da podrška Ukrajini i ukrajinskom narodu ne može biti na uštrb podrške dramatičnim humanitarnim situacijama sa kojima se suočavamo u različitim dijelovima svijeta.

AA: Sada govorimo o Vijeću sigurnosti UN-a. Oni koji su zaduženi za održavanje mira i sigurnosti u Vijeću sigurnosti bili su i sami izazivači problema: Rusija koja je pokrenula sveobuhvatni rat protiv Ukrajine, Kina koja je blokirala odluke o Mijanmaru, a SAD blokirala rezolucije UN-a o izraelsko-palestinskom sukobu. Znamo da biste željeli reforme, ali ste i rekli: "Nemam iluzija o mogućnosti da to uradimo odmah". Vidite li nedostatak spremnosti za reforme kao prijetnju budućnosti Ujedinjenih nacija?

Guterres: Počeo sam ovaj intervju govoreći o geopolitičkim podjelama. Spomenuo sam tri zemlje, koje ste upravo i sami spomenuli. Tako da mislim da se veoma dobro razumijemo. Vjerujem da je na sjednici koja je održana 2021. i 2022. došlo do važnog koraka. Prije svega, Generalna skupština je jasno zauzela niz pozicija u kojima je Vijeće sigurnosti zakazalo. I drugo, sada je određeno da kad god se stavi veto u Vijeću sigurnosti, zemlja koja je to učinila mora otići u Generalnu skupštinu da obrazloži svoju odluku, a zatim će se održati opšta rasprava u Generalnoj skupštini. To znači da postoji sve veće prepoznavanje efekata paralize Vijeća sigurnosti. Zato nemam iluzija o dimenziji reformi koje su moguće. Ali neke stvari se mijenjaju. I mislim da su se u posljednjih godinu dana mijenjale u pravom smjeru.

AA: Rat u Ukrajini je skrenuo globalnu pažnju sa drugih sukoba u Siriji, Libiji, Jemenu i Etiopiji, a u izvještaju Međunarodne nezavisne istražne komisije Ujedinjenih nacija o Siriji navodi se da je ta zemlja u opasnosti od povratka u borbe većih razmjera. Koliko ste zabrinuti zbog ovih zaboravljenih sukoba?

Guterres: Nisam baš zabrinut. Mislim, mi smo veoma aktivni u Siriji. Veoma smo aktivni u Libiji. Veoma smo aktivni u Jemenu, gdje je primirje još uvijek na snazi i moramo ga obnoviti. Aktivni smo u Afganistanu. Aktivni smo u Sahelu. Aktivni smo u Somaliji. Ne postoji vruća tačka na svijetu u kojoj nismo aktivni. A činjenica da imamo rat u Ukrajini ni na koji način ne potkopava našu posvećenost i našu akciju, odnosno borbu za mir i sigurnost svuda u svijetu.

AA: Klimatske promjene su bile jedan od vaših prioriteta. Kada govorite o klimatskim promjenama, spominjete i svoju unučad. Nadate li se budućnosti svoje unučadi s obzirom na spor proces koji dolazi iz razvijenog svijeta?

Guterres: Nikada ne gubimo nadu, ali stvari se kreću u pogrešnom smjeru. Bio sam u Pakistanu, kao što sam spomenuo. Sada ćemo morati da počnemo sa smanjenjem emisija. I dalje imamo perspektivu povećanja emisija u narednih nekoliko godina. I ako se to dogodi, zaboravite tu granicu od 1,5 stepeni. Ići će na dva stepena i više od toga. A to znači da ćemo imati planetu koju ne možemo zamisliti, na kojoj će se tragedija u Pakistanu, koja je danas ogromna, smatrati jednom od mnogih kriza sličnih razmjera svuda u svijetu. Stoga apsolutno moramo natjerati lidere da shvate da su klimatske promjene odlučujuće pitanje našeg vremena i da se moraju koncentrisati na visoki prioritet i na smanjenje emisija, na podršku zemljama u razvoju, odnosno na prilagođavanje i otpornost kako bi se mogli oduprijetu uticajima koji su već neminovni. Trebaju ozbiljno razgovarati o gubicima i šteti o kojima se dosad u određenoj mjeri odlagalo kada je to bilo jedno od pitanja definisanih Pariskim sporazumom.

federalna.ba/AA