Grčki tinejdžeri zarobljeni ekranima, budućnost Evrope u znaku masovne miopije

Očekuje se da će do 2050. godine 70% djece u Evropi razviti miopiju – kratkovidost uzrokovanu stalnom upotrebom mobilnih telefona, tableta i drugih ekrana, izjavio je dječiji oftalmolog i predsjednik Ljekarske komore Soluna, Nikos Nicas.

Na skupu pod nazivom „Uticaj igara, interneta i mobilnih telefona na djecu i adolescente“, koji je ove sedmice organizovala Ljekarska komora Soluna, Nicas je istakao da se posljedice dugotrajne upotrebe elektronskih uređaja mogu svrstati u dvije glavne kategorije: digitalno naprezanje očiju sa simptomima poput suvoće, suzenja, peckanja i glavobolje te brzo pogoršanje miopije zbog stalnog gledanja u predmete blizu očiju.

Dodao je da odsustvo institucionalizirane preventivne kontrole u Grčkoj dodatno otežava problem, prenijeli su atinski mediji.

Nicas je predstavio i nove metode za suzbijanje miopije, ali je naglasio da naučno nije dokazana efikasnost naočala koje ograničavaju tzv. plavu svjetlost ekrana.

Problem medicinske i socijalne prirode

Preporučio je da djeca prave pauze svakih 30 minuta tokom korištenja ekrana, dok odrasli treba da primjenjuju „pravilo 20-20-20“: nakon svakih 20 minuta gledanja u ekran, treba gledati u nešto udaljeno 20 stopa (šest metara) tokom 20 sekundi.

Također je savjetovao roditeljima da ograniče upotrebu mobilnih telefona i tableta kod djece, da ih podstiču na česte pauze, da ekran bude udaljen najmanje 30 centimetara od lica i da djeca svakodnevno budu izložena prirodnoj svjetlosti.

Naglasio je da ovaj problem nije samo medicinske prirode, već i socijalne, te je tužno vidjeti djecu „uronjenu“ u mobilne telefone umjesto da razgovaraju ili se igraju.

„Djeca su ogledalo svojih roditelja: ako roditelj provodi cijeli dan na mobilnom telefonu, ne može tražiti od svog djeteta drugačije ponašanje“, rekao je Nicas, podsjećajući da postoje dvije aplikacije koje mogu biti korisni alati za roditeljsku kontrolu.

Pedijatrica i dječija neurologinja, vanredna profesorica pedijatrije na Univerzitetu u Janjini, Efterpi Pavlidou, istakla je da 100% tinejdžera u Grčkoj prekomjerno koristi mobilne telefone, tablete i druge ekrane, daleko prelazeći međunarodne granice sigurne izloženosti.

Već 40-60% djece uzrasta od 12 do 24 mjeseca dnevno provodi 30 do 60 minuta pred ekranima, dok djeca od dvije do šest godina koriste ekrane 4 do 6 sati dnevno.

U dobi od šest do 12 godina, upotreba se povećava na 7 do 8 sati, a kod adolescenata može dostići i do 10 sati, pri čemu 100% tinejdžera koristi elektroniku preko dozvoljenih granica.

Prirodna igra i aktivnosti su neophodne

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) i Američkoj akademiji za pedijatriju, sigurna izloženost ekranima treba biti: nula sati za djecu do dvije godine, do jedan sat dnevno za djecu od 2 do 5 godina (ne svaki dan i uglavnom u obrazovne svrhe), do dva sata za uzrast od 6 do 12 godina i do tri sata za adolescente od 12 do 18 godina, takođe ne svakodnevno.

Profesorka Pavlidou ističe da ova zloupotreba ne izaziva direktne razvojne bolesti, ali može pogoršati neurorazvojne poteškoće kao što su poremećaj pažnje ili poremećaj iz autističnog spektra.

Kontinuirano izlaganje plavoj svjetlosti narušava san, dok nedostatak interakcije i prirodne igre ograničava sinaptogenezu – formiranje veza među neuronima u nervnom sistemu, što je ključno za normalan neurorazvoj.

Pavlidou naglašava da su pravilno vođenje, poštivanje ograničenja izloženosti, naizmjenično obavljanje različitih aktivnosti i podsticanje prirodne igre neophodni za zdrav kognitivni i emocionalni razvoj djece.

Novi oblici zavisnosti

Psihijatar i vanredni profesor psihijatrije na Aristotelovom univerzitetu u Solunu, Georgios Floros, naglasio je da su se onlajn aktivnosti koje donose najviše negativnih posljedica djeci i adolescentima značajno promijenile posljednjih godina.

Dok je ranije zavisnost najviše bila vezana za elektronske igre, koje su više pogađale dječake, danas su praćenje društvenih mreža i društvene platforme na prvom mjestu, a sve više pogođene su djevojčice.

Floros je napomenuo da stalno izlaganje slikama, porukama i standardima ljepote povećava nesigurnost u vezi sa izgledom i identitetom, dok sati provedeni pred ekranom zamjenjuju druženje, igru i uspjeh u školi.

Također je istakao značajan porast onlajn tržišta, gdje kompanije kombinuju oglašavanje, modu, kockanje i igre, stvarajući nove oblike zavisnosti.

Floros je podsjetio da internet i industrija igara koriste algoritme i tehnike slične kockanju kako bi djeca ostala duže vezana za sadržaj, povećavajući prihode od oglašavanja i jačajući onlajn tržište.

Naglasio je da su potrebne institucionalne inicijative na evropskom i nacionalnom nivou kako bi se ograničile štetne posljedice i zaštitilo mentalno zdravlje mladih.

federalna.ba/Beta