Gradsko vijeće Mostara usvojilo Nacrt proračuna za 2025. godinu

Gradsko vijeće Mostara usvojilo je na sjednici u četvrtak Nacrt proračuna Grada Mostara za 2025. godinu, prema kojem su ukupni rashodi i izdaci planirani u iznosu od 114.074.297 KM, dok su prihodi procijenjeni na 140.566.255 KM.

Od 140 milijuna planiranih prihoda 32,4 milijuna odnosi se na prenesena neutrošena sredstva iz 2024. godine.

- Zbog nekog pada prihoda, možda ovaj proračun ne možemo nazvati baš razvojnim, bar ne u onom smislu u kojemu bi mi svi voljeli. Po Zakonu o proračunu, određen dio sredstava se mora utrošiti na ulaganja i održavanja. Taj segment je neupitan, ali bi mi voljeli da je to puno više. Grad ili kroz zaduživanje ili kroz donacije od viših razina vlasti može osigurati više sredstava za razvoj koji nam je neophodan - izjavio je nakon sjednice predsjednik Gradskog vijeća Mostara Đani Rahimić.

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić ukazao je na „rupu“ u proračunu od 4,3 milijuna maraka, koja, po njegovim riječima, ipak neće predstavljati problem.

- Naime, odlukom Vrhovnog suda ukinuti su neki prihodi koje je Grad Mostar, ali i druge jedinice lokalne samouprave, do sada imao i to je izazvalo taj blagi poremećaj. Međutim, zbog suficita iz prošle godini to nam ne predstavlja neki veliki izazov – smatra mostarski gradonačelnik.

Dodao je kako gradski proračun ima i svoju razvojnu komponentu.

- On osigurava sve ono što smo radili u posljednje četiri godine, a to su sve mjere u kontekstu i demografije, i socijale, i razvoja grada. Sve to nalaze se u proračunu za 2025. godinu – naglasio je Kordić.

Državno zemljište i obnovljivi izvori energije

Gradonačelnik Kordić osvrnuo se na povlačenje Zakon o građevinskom zemljištu sa sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, ustvrdivši kako je to „katastrofalna vijest“.

- Taj zakon bi riješio dijelom ovu problematiku oko raspolaganja državnom imovinom, s obzirom da sva područja na kojima se Mostar razvija, posebno industrijske zone, predstavljaju izazov zbog nedonošenja takvog zakona. Naime, sva ta imovina je državna imovina i odlukom visokog predstavnika od prošle godine je blokirana na način da se ne može njom ni upravljati ni raspolagati - kazao je Kordić.

Kako je kazao, Zakon o građevinskom zemljištu bi riješio taj problem i osigurao Gradu Mostaru mogućnost daljnjeg razvoja i prikupljanja prihoda po tim osnovama.

- Tu bi onda mogli pričati o novim tvornicama, novim kapacitetima, o novim radnim mjestima, pa samim tim i o punjenju proračuna Grada Mostara - kazao je.

Dotaknuo se i teme obnovljivih izvora energije i njihove uloge u budućnosti.

- Od sljedeće godine BiH ulazi u obvezu kupovanja CO2 obveznica, što će našim privrednicima biti vrlo veliki problem i opterećenje, pogotovo onima koji su izvozno orijentirani. Grad Mostar je to prepoznao zadnje četiri godine. U tom kontekstu je bio ubrzan proces i rad na obnovljivim izvorima energije, što prate brojne nevladine organizacije, svatko na nekakav svoj način. Dosta je otpora prema toj cijeloj temi, ali mislim da je ona vrlo važna i da bi je trebalo podržati i u kontekstu 2026. godine i obaveza koje nas čekaju zbog nameta iz EU – istaknuo je Kordić.

Mostarski gradonačelnik nada se da će Ured visokog predstavnika shvatiti o čemu se radi te da će poduzeti korake koji bi, po njegovim riječima, trebali otkočiti investicije u BiH.

- Po mojim nekim saznanjima, radi se o preko pet milijardi maraka na području Federacije. Grad Mostar stvarno ima ozbiljan problem tu u kontekstu razvoja, tako da ovim putem upućujem apel da konačno taj zakon vidi svjetlo dana. On je u zadnjih dva mjeseca dva puta povučen iz parlamentarne procedure, iako mislim da je on i jučer imao dovoljan broj ruku da bi se usvojio, a iz nejasnog razloga je povučen – kazao je Kordić.

Deponiranja komunalnog otpada i sigurnost

Na današnjoj sjednici vijećnici su razmatrali i Nacrt odluke o izmjeni cijene prihvata, obrade i deponiranja miješanog komunalnog otpada s područja Grada Mostara.

Gradonačelnik je pojasnio kako je potrebno povećati cijenu deponiranja otpada na odlagalištu Uborak jer to odlagalište više ne prima otpad iz drugih gradova.

- To nam je napravilo problem, jer je količina otpada s 40.000 do 50.000 tona godišnje pala na 30.000 tona, koliko Mostar proizvodi. S obzirom da je cijena deponiranja poprilično mala, ekonomski je neodrživa postojeća cijena i funkcioniranje deponije. Vjerujem kako će se donijeti odluka da Grad Mostar dio troškova preuzme na sebe kako punu cijenu ne bi plaćali građani Mostara - rekao je Kordić.

Novinare je zanimao Kordićev komentar oko sigurnosti maloljetnika u Mostaru.

- Vi znate da je za sigurnost odgovorna policija. Ono što smo mi mogli napraviti, i napravili smo, i dalje ćemo raditi, a to je da kroz infrastrukturu pomognemo Ministarstvo unutarnjih poslova. Konkretno govoreći, postoji masterplan oko videonadzora Mostara, javnih površina i točaka gdje se više ljudi okuplja. To je projekt od oko 300.000 maraka i mi smo negdje na pola implementacije tog projekta. Ideja je da te sporne točke budu pod videonadzorom, da se sve to skupa negdje kontrolira u operativnom centru MUP-a koji već postoji - zaključio je Kordić.

federalna.ba/Fena