Gradnja u interesu investitora mijenja izgled grada na Vrbasu
Cijene nekretnina u Banjaluci dostigle su vrtoglave iznose. To je jedan od razloga zašto se u gradu brzinom svjetlosti grade nove zgrade. I to uglavnom bez dozvola i regulacionih planova s ozirom na to da grad još uvijek nema usvojen i urbanistički plan.
Neuređeno stanje iskorištavaju tajkuni čiji cilj nije ljepša Banjaluka nego što veća zarada. Gradnja u interesu investitora prijeti izmjeni izgleda grada i uništavanju zelenih površina. Banjalučka stručna javnost i udruženja građana upozoravaju da se ne tako dobre namjere kriju iza prijedloga izmjena dijela Nacrta regulacionog plana za centralnu zonu grada na Vrbasu.
Banjalučki paradoks: lokalitet popularnog naziva rupa, a ustvari neboder. Stambeno-poslovni kompleks koji je u procesu izgradnje već nekoliko godina nalazi se u fokusu prijedloga novog regulacionog plana Centar. Sa 21.000 metara kvadratnih, planirano povećanje na čak 36.000. Građani nezadovoljni, gradonačelnik ne odstupa.
„Imamo uživo na djelu investitorski urbanizam. Nažalost, ovo nije jedini plan koji je te prirode i nije jedini s kojim se požurilo prije usvajanja nacrta urbanističkog plana grada Banjaluka“, ističe Dragan Kabić, predstavnik Centra za životnu sredinu.
„Nakon godinu dobili smo rješenje s kojim možemo biti zadovoljni. Dobili smo 2,5 miliona koji će dodatno biti uloženi u samu fasadu. Mnogo sredstava će biti uloženo u podzemnu garažu, koja će biti od javnog interesa i za dio objekata i stanova koji su na tom lokalitetu i to je kompromisno rješenje“, rekao je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke (SDS).
Da ne bude zabune, Stanivuković govori o privatnom objektu koji je u vlasništvu poznatog banjalučkog biznismena Mladena Milanovića. Nacrt regulacionog plana ponovo je na javnom uvidu, do sada su održane dvije javne rasprave, s velikim odzivom građana i veoma žučnom atmosferom.
Svoj stav dala je i struka. Profesori na Arhitektonsko-građevinskom fakultetu poslali su javno pismo. Kažu, svjedočimo napadima na urbanu strukturu i identitet Banjaluke.
“I šira društvena zajednica je na posljednje dvije javne rasprave vrlo jasno rekla da je predložena izmjena regulacionog plana vrlo loša u odnosu na već loš regulacioni plan i da je kao takva nedopustiva, pogotovo u vrijeme kada očekujemo da se donese urbanistički plan, kao ključni plan višeg reda. Takve centralne zone ne bi trebalo da se rješavaju preko noći”, poručuje Ognjen Šukalo, docent na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu.
Šukalo smatra da prema svim slučajevima koje možemo da vidimo, ključni autoritet je građevinski kapital. A zbog građevinskog kapitala pod pritiskom su i pojedini odbornici.
„To su poruke koje dobijate od ljudi koje poznajete. Prenose poruku od nekoga ko zna nekoga. Dobili su neki svoj odgovor na neke stvari, da ja budem pametan. Oni su sada ti koji će biti pametni i Banjaluka će sad imati sve više ljudi, i odbornika i u gradskoj administraciji koji će ovako komunicirati sa svakim ko pokuša na bilo koji način da se igra sa budućnošću ovog grada“, naveo je Milko Grmuša, odbornik PDP u Skupštini Grada Banjaluka.
Da li će uži centar Banjaluke zadržati svoj dosadašnji izgled, teško je očekivati. Pritisci građevinskog kapitala su preveliki, a uz pitanje pomenute zgrade, ostalo je sporno i gdje će biti izgrađen centralni spomenik poginulim u proteklom ratu, kao i još jedan parohijski dom.
federalna.ba