Građanski prostor u BiH ocijenjen kao "opstruiran"

CIVICUS Monitor je u novom izvještaju početkom mjeseca, u svom godišnjem rangiranju snizio ocjenu o građanskom prostoru u Bosni i Hercegovini na „opstruiran“ u svom godišnjem rangiranju jer sve gori napadi na aktiviste, novinare i LGBTQI+ grupe ugrožavaju koheziju ove države na zapadnom Balkanu, saopćio je Centar za promociju civilnog društva  (CPCD).

Izvještaj People Power Under Attack 2023. detaljno opisuje stanje građanskog prostora, odnosno sloboda udruživanja, okupljanja i izražavanja u 198 zemalja i teritorija.

Bosna i Hercegovina je, po toj ocjeni, prešla iz kategorije relativno slobodnih, odnosno „suženih“ zemalja u „opstruiranu“, gdje vlasti često ometaju ljudska prava.

Taj pad je rezultat niza kršenja zabilježenih tokom prethodne godine, od napada na demonstrante do restriktivnog zakonodavstva.

Incidenti su se uglavnom dešavali u Republici Srpskoj, jednom od bh. entiteta, ali su ugrozili slobode u cijeloj zemlji.

- Napadi na civilno društvo u Bosni i Hercegovini u toku 2023. su alarmantni - rekla je Tara Petrović, istraživačica CIVICUS Monitora za Evropu. „Ali oni se ne dješavaju u vakuumu. Ovo urušavanje prava se dešava usred produbljivanja političke krize u kojoj vlasti u Republici Srpskoj prijete secesijom i potkopavaju mirovni sporazum.“ 

CIVICUS Monitor ocjenjuje uslove građanskog prostora u svim zemljama svijeta na osnovu podataka prikupljanih tokom cijele godine od aktivista civilnog društva koji u tim zemljama rade, regionalnih istraživačkih timova, međunarodnih indeksa ljudskih prava i vlastitih stručnjaka Monitora.

Podaci iz ta četiri odvojena izvora se zatim kombinuju kako bi svakoj zemlji bila dodijeljena ocjena građanskog prostora koji može biti „otvoren“, „sužen“, „opstruiran“, „pod represijom“ ili „zatvoren“.

Ove godine gotovo trećina čovječanstva, 30,6 posto svjetske populacije, živi u „zatvorenim“ društvima, najrestriktivnijim mogućim okruženjima. Ovo je najveći postotak ljudi u „zatvorenim“ zemljama koji je CIVICUS Monitor zabilježio od prvog izvještaja 2018.

S druge strane, samo 2,1 posto ljudi živi u „otvorenim“ zemljama, gdje je građanski prostor i slobodan i zaštićen, što je najniži postotak dosad i gotovo upola manji u odnosu na onaj od prije šest godina. Zajedno, ove statistike ukazuju da je svijet u krizi.

- Svjedoci smo neviđenog globalnog gušenja građanskog prostora - rekla je voditeljica istraživanja CIVICUS Monitora Marianna Belalba Barreto i dodala da je Bosna i Hercegovina dio tog vrlo zabrinjavajućeg trenda, predvođenog političarima koji siju dalje podjele.

Republika Srpska je 2023. godine doživjela naglo povećanje broja napada na LGBTQI+ grupe, uključujući napade na učesnice Osmomartovskog marša i Banjalučki socijalni centar zbog isticanja zastava duginih boja, policijsku zabranu projekcije filma LGBTQI+ organizacije i brutalni napad naoružanih nasilnika kad je troje aktivista završilo u bolnici. Vodeći političari u entitetu su potom raspirili vatru zalažući se za daljnju zabranu LGBTQI+ događaja i najavljujući novi zakon za ograničavanje prava LGBTQI+ grupa.

- Napadi na LGBTQI+ osobe u istočnoj Evropi i drugdje često su najavljivali nastojanja desničarskih grupa da ograniče prava svima - rekla je Tara Petrović.

- Događaji u Republici Srpskoj podsjećaju na obrasce koje su ustanovili Putin i Orban - navedeno je. Ugrožena je i sloboda medija. Republika Srpska je u augustu inkriminisala klevetu, uprkos domaćim i međunarodnim kritikama, ugrožavajući nezavisne medije koji su već u opasnosti od kampanja blaćenja i diskreditacije u sredini u kojoj napadi na novinare obično prolaze nekažnjeno.

U 2023. godini je takođe došlo do bujanja zapaljive retorike u javnom prostoru, uključujući i istupe lidera Republike Srpske Milorada Dodika koji negira genocid u Srebrenici i kojeg optužuju za podrivanje mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni.

Postoji opasnost da će se stvari pogoršavati. U Narodnu skupštinu Republike Srpske je ušao „zakon o stranim agentima“, nalik na zakone u Mađarskoj i Rusiji koji dozvoljavaju vladi da ograniči finansiranje i opstruira rad nezavisnog civilnog društva. Ako bude usvojen, to će imati katastrofalni efekat na aktivizam.

- Ova kombinacija direktnih napada na osnovne slobode i toksične političke atmosfere znak je za uzbunu da Bosna i Hercegovina ide u pogrešnom smjeru - rekla je Dajana Cvjetković iz sarajevskog Centra za promociju civilnog društva.

- Međunarodna zajednica mora stati uz civilno društvo u Bosni i Hercegovini dajući prioritet osnovnim slobodama u svim angažmanima s vlastima - dodala je.

Ostale zemlje o kojima je ocjena snižena ove godine su Bangladeš (zatvoren), Njemačka (sužen), Kirgistan (pod represijom), Senegal (pod represijom), Šri Lanka (pod represijom) i Venecuela (zatvoren).

federalna.ba/Fena