Građani Švicarske sve više traže jaču saradnju s NATO-om, povjerenje u neutralnost opada

Većina građana Švicarske, usljed globalnih sigurnosnih previranja, želi intenzivniju saradnju sa zemljama NATO-a i evropskim susjedima, dok sve više njih dovodi u pitanje sigurnosne prednosti tradicionalne švicarske neutralnosti, pokazuje najnovija anketa.

Istraživanje „Sigurnost 2026“, koje svake godine provode švicarska Vojna akademija (MILAK) i Tehnički univerzitet u Cirihu (ETH), pokazalo je da 86 posto građana Švicarske sa pesimizmom gleda na stanje u svijetu, što je pet posto više nego prošle godine.

Prema rezultatima ankete, 83 posto ispitanika smatra da Švicarska mora imati snažnu vojsku ili dodatno ojačati svoje odbrambene kapacitete.

Istovremeno raste uvjerenje da domaća vojska sama ne može zaštititi zemlju u slučaju ozbiljne prijetnje, zbog čega građani sve više podržavaju jačanje saradnje s NATO-om i susjednim državama.

Za bližu saradnju sa NATO-om izjasnilo se 56 posto ispitanika, što je najveći nivo podrške od 1993. godine, otkako MILAK provodi ovo istraživanje.

Iako je većina građana i dalje protiv punopravnog članstva u NATO-u, broj onih koji podržavaju ulazak zemlje u Alijansu porastao je na rekordnih 31 posto.

Neutralnost i dalje uživa visoku podršku građana – podržava je 85 posto ispitanih – ali je taj procenat značajno pao nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, kada je iznosio čak 97 posto.

Također, 59 posto ispitanika smatra da švicarska vojska sama ne može efikasno zaštititi neutralnost zemlje.

Rekordnih 43 posto građana vjeruje da bi neki evropski odbrambeni savez Švicarskoj pružio veću sigurnost nego politika neutralnosti.

Anketa je pokazala i da 78 posto građana podržava pružanje civilne pomoći susjednoj zemlji koja bi bila napadnuta, dok 55 posto smatra da bi takvoj zemlji trebalo slati i oružje.

Gotovo trećina ispitanika, odnosno 31 posto, podržala je i mogućnost slanja švicarskih vojnika u neku napadnutu zemlju u neposrednom okruženju.