Građani Srbije podržali ustavne promjene
Neobičan je bio taj referendumski dan, po mnogo čemu. Bez uobičajene napetosti koju inače prate izbori, čekalo se skoro dva sata da bi saznali rezultate. I to ne preraspodjele skupštinskih stolica već samo da li je većina glasala za ili protiv izmjena Ustava. Dileme kao i uvijek razrješava jedan čovjek:
“39,52% je ne, 60,48% je da. Konstatujem da razlikom od 20 i nešto posto je pozitivan odgovor građana Srbije na predložene ustavne promjene”, naglasio je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije.
“Navikli smo se na to da je predstavnik jedne institucije ustvari institucija za sebe i umjesto svih, tako je predsjednik postao predsjednik RIK-a, Vlade, kriznog štaba i koji god problem se pojavi nemate nadležnu instituciju koja usvaja politke već imate jednog čovjeka koji je rješavač svih problema”, rekao je Raša Nedeljkov, programski direktor posmatračke misije „Crta“.
“Moram da vam kažem da sam bio šokiran kad sam vidio te besposlene optužbe. Otišao sam u stranku koju vodim još nekoliko mjeseci i kao uvijek saopštavao rezultate našeg štaba. U čemu je greška, što smo kao i uvijek mnogostruko sposobniji, opremljeniji, stručniji da prikupimo sve podatke, da ih tačno izračuna i da ih pošteno saopšti naciji”, reako je Vučić
“Na svu sreću, nismo dočekali trenutak da RIK prekraja rezultate na osnovu poruka iz centara moći, ali nisam siguran da nisu izašli u javnost zato što nisu dobili takvu poruku iz centara moći“, dodao je Nedeljkov.
A izlaznost svega 30%. Promjene zakona o referendum ukinule su cenzus, pa plus korona, pa plus zima i postnovogodišnja depresija.
“Mislim da je odziv od preko 30% izuzetnmo dobar i svima onima koji su izašli želim da zahvalim. I to je demokratija. Rekli su svoje, ostali, pretpostavljam da im nije naročito važno. Legitimitet i legitimnost se ne dovodi u pitanje”, izjavila je Ana Brnabić, premijerka Srbije.
“Svega tri političke organizacije su se registrovale kod Agencije za sprečavanje korupcije da imaju status organizacije koja vodi kampanju. Sve tri organizacije su iz opozicije, od koje su dvije ekstremno desničarske. Predstavnici vlasti se čak nisu ni registrovali da vode kampanju”, istaknuo je Nedeljkov.
“Dok, kako Zakon o referendum kaže, svi oni koji su pozivali na kampanju ili protiv su zvanično trebali da budu organizatori referenduma. To pokazuje kako je izmjena Zakona o referendum u posljednjem momentu zapravo bila problematična jer niko nije obratio pažnju na sadržinu, pa ni sami javni funkcioneri koji takođe ne smiju da učestvuju u toj referendumskoj kampanji”, navodi Jovana Spremo iz Komiteta pravnika za ljudska prava YUCOM.
A šta je ono šta smo dobili ovim izglasavanjem?
“To će biti značajan iskorak u reformi sistema vladavine prava, u pravcu depolitizacije pravosuđa i svakako da će imati razne pozitivne efekte, uključujući ubrzavanje evropskih integracija“, pojasnio je Ivica Dačić, predsjednik Skupštine Srbije.
“Borili smo se za ovo, radili smo za ovo otkako sam postala predsjednica vlade 2017. godine, pa kad smo dobili zeleno svijetlo 2018. godine, Društvo sudija Srbije je bilo protiv, Udruženje tužilaca je bilo protiv toga, onda smo ponovo sjeli, razgovarali, radili i došlo je do toga da su oni bili prvi koji su pozivali da se glasa za”, dodala je Brnabić.
“Sad postoji rok od godinu dana od proglašenja ovih promjena u kome treba da se donesu svi pravosudni zakoni – o sudovima, o uređenju sudova, sudijama, sjedištima, zakon o javnom tužilaštvu, visokom savjetu sudstva, tužilaštva. To je niz zakona kojima treba da se razrade ideje unijete u ove ustavne promjene, a to su ideje depolitizacije pravosuđa i jačanje nezavisnosti sudstva i samostalnosti tužilaštva”, pojašnjava Dragana Boljević, počasna predsjednica Društva sudija Srbije.
Na tom papiru to sad sve izgleda baš kako treba, ali šta očekivati u praksi?
“Postoji prostor da se to zakonima detaljnije uredi i jasnije pripreme neki kriterijumi, npr., za izbor istaknutih pravnika i sl. S druge strane primjećujemo da dok govorimo o ovim izmjenama na papiru u vezi sa nezavisnošću pravosuđa imamo drugačiju sliku u stvarnosti gdje poslanici u Narodnoj skupštini i dalje komentarišu neke sudije, njihove odluke. To je sve nešto što mi prema važećem okviru ni u ovom momentu ne smijemo da radimo i pitanje je da li ove izmjene Ustava i buduće izmjene zakona mogu da promijene tu svijest kod javnih funkcionera da zaista pravosuđe treba da bude posebna grana vlasti koja je nezavisna od bilo kakvih političkih uticaja”, istakla je Spremo.
Odugovlačenje Republičke izborne komisije, brojne već ustaljene nepravilnosti opet su teoretičarima krađa dale pogonsko gorivo.
“Građani Srbije su svojim jasnim i glasnim ne na jučerašnjem referendum i to u najvećim gradovima širom Srbije, tako da je nemoguće bilo da može onda na nivou čitave Srbije da pobijedi opcija – da”, zaključio je Boško Obradović, lider pokreta Dveri.
Činjenicu da su urbani centri rekli NE u opoziciji već gledaju kao na buduću izbornu pobjedu. A izbori su, podsjetimo to, u aprilu.
“Kad bismo uzeli u obzor da političke stranke nisu vodile kampanju za 'ne', onda analiziramo li činjenicu da je u urbanim sredinama pobijedilo ne i da zbog toga dajemo nadu nekim strankama, mislim da se grdno varaju i da će se ozbiljno iznenaditi u aprilu“, zaključuje Nedeljkov.
federalna.ba