Gotovo 90 miliona raseljenih ljudi suočeno s ozbiljnim klimatskim prijetnjama, milioni bi mogli ponovo napustiti domove

Gotovo 90 miliona ljudi širom svijeta koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove zbog ratova, sukoba i drugih kriza suočava se s ozbiljnim opasnostima izazvanim klimatskim promjenama, uključujući dugotrajne suše, razorne poplave i ekstremno visoke temperature, upozorila je u petak Agencija Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR).

Prema najnovijem izvještaju UNHCR-a, gotovo tri četvrtine svih prisilno raseljenih osoba u svijetu živi u državama koje su izložene visokom ili ekstremno visokom riziku od klimatskih nepogoda. Riječ je o ljudima koji su već bili primorani napustiti svoje domove, a sada se suočavaju s dodatnim prijetnjama koje ugrožavaju njihovu sigurnost, egzistenciju i mogućnost povratka.

Uoči 31. konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP31), koja će biti održana u Antaliji u Turskoj, UNHCR je pozvao na hitno djelovanje međunarodne zajednice kako bi se izbjeglice i druge raseljene osobe zaštitile od sve ozbiljnijih posljedica klimatskih promjena.

Izbjeglice suočene s dvostrukom nepravdom

Pomoćnik visokog komesara UNHCR-a za operacije Anton Leis Garcia upozorio je da se izbjeglice nalaze u posebno teškom položaju jer su, nakon što su bile prisiljene pobjeći od sukoba za koje nisu odgovorne, sada među najugroženijima zbog klimatske krize kojoj su najmanje doprinijele.

„Izbjeglice se suočavaju s dvostrukom nepravdom. Prisiljene su bježati od sukoba koje nisu izazvale, a sada se nalaze na prvoj liniji klimatske krize kojoj su najmanje doprinijele“, izjavio je Leis Garcia.

Naglasio je da klimatske promjene za milione ljudi više nisu neka daleka ili hipotetička prijetnja, nego stvarnost koja već ozbiljno ugrožava njihove izvore prihoda, životne uslove i mogućnost da osiguraju osnovne potrebe.

Prema njegovim riječima, međunarodna zajednica ne smije dopustiti da ljudi koji su već izgubili svoje domove, imovinu i sigurnost budu zanemareni u globalnim naporima za suočavanje s klimatskim promjenama.

„Ne možemo dopustiti da oni koji su već toliko izgubili budu ostavljeni po strani u globalnim klimatskim aktivnostima“, poručio je.

UNHCR u izvještaju posebno upozorava da klimatske promjene ne predstavljaju samo neposrednu opasnost za raseljeno stanovništvo nego sve ozbiljnije ugrožavaju i mogućnost pronalaženja trajnih rješenja za njihovu situaciju.

Podaci pokazuju da se više od dvije trećine izbjeglica koje su se tokom prve polovine 2026. godine vratile u svoje matične države vratilo upravo u zemlje koje su ranjive na klimatske opasnosti.

To znači da se veliki broj povratnika, nakon što su preživjeli sukobe i raseljavanje, ponovo suočava s nesigurnošću, ovoga puta zbog ekstremnih vremenskih prilika i posljedica klimatskih promjena.

Ekstremne vrućine postaju sve ozbiljnija prijetnja izbjegličkim naseljima

Jedan od posebno zabrinjavajućih nalaza izvještaja odnosi se na sve učestalije i intenzivnije periode ekstremnih vrućina.

UNHCR upozorava da bi do sredine ovog stoljeća veliki broj izbjegličkih naselja u podsaharskoj Africi mogao biti izložen opasno visokim temperaturama tokom značajnog dijela godine.

„Ekstremne vrućine predstavljaju još jednu prijetnju koja je u porastu“, navodi se u izvještaju.

Prema projekcijama Agencije, do 2050. godine svako treće izbjegličko naselje u podsaharskoj Africi moglo bi se suočavati s najmanje 100 dana opasnih vrućina godišnje.

Takvi uslovi mogli bi dodatno otežati svakodnevni život ljudi koji već žive u izuzetno ranjivim okolnostima, često uz ograničen pristup vodi, zdravstvenoj zaštiti i odgovarajućem smještaju.

Izvještaj također pokazuje da bi više od polovine analiziranih lokacija moglo imati najmanje 50 dodatnih dana opasno visokih temperatura svake godine.

Riječ je o promjenama koje bi mogle ozbiljno utjecati na zdravlje stanovništva, dostupnost osnovnih životnih resursa i mogućnost dugoročnog opstanka pojedinih izbjegličkih zajednica.

Klimatske nepogode izazvale više od 255 miliona internih raseljavanja

Osim ekstremnih temperatura, UNHCR upozorava i na razmjere raseljavanja stanovništva izazvanih vremenskim nepogodama.

Prema podacima navedenim u izvještaju, katastrofe povezane s vremenskim prilikama tokom protekle decenije izazvale su više od 255 miliona internih raseljavanja širom svijeta.

To u prosjeku predstavlja približno 70.000 raseljavanja svakog dana.

Ovi podaci pokazuju da klimatske i vremenske nepogode već imaju ogroman utjecaj na kretanje stanovništva, pri čemu su posebno ugrožene zajednice koje nemaju dovoljno resursa za prilagođavanje novim uslovima.

Agencija istovremeno upozorava da bi u narednom periodu ozbiljne poplave mogle izazvati nova masovna raseljavanja u pojedinim afričkim državama.

Posebno se izdvajaju Somalija, Kenija, Južni Sudan i Uganda, gdje postoji opasnost od obilnih padavina i velikih poplava povezanih s mogućim razvojem veoma snažnog klimatskog fenomena El Niño.

„Prognoze ukazuju na to da bi ozbiljne poplave povezane s veoma snažnim El Niñom mogle prisiliti do tri miliona ljudi u Somaliji, Keniji, Južnom Sudanu i Ugandi na raseljavanje do kraja 2026. godine, zavisno od intenziteta poplava“, upozorio je UNHCR.

Takav razvoj događaja dodatno bi opteretio države i lokalne zajednice koje se već suočavaju s humanitarnim izazovima, siromaštvom, sukobima i velikim brojem raseljenih osoba.

Klimatske promjene dodatno ugrožavaju milione ljudi bez državljanstva

U izvještaju je posebno istaknuta i povezanost klimatskih promjena s rastućim rizicima za osobe bez državljanstva.

Prema podacima UNHCR-a, gotovo 90 posto od ukupno 4,7 miliona evidentiranih osoba bez državljanstva u svijetu živi u zemljama koje su izložene visokim ili ekstremno visokim klimatskim opasnostima.

Ova kategorija stanovništva suočava se s dodatnim poteškoćama jer nepostojanje pravno priznatog državljanstva često ograničava pristup osnovnim uslugama, institucionalnoj pomoći i mehanizmima zaštite.

UNHCR upozorava da takve osobe mogu imati ozbiljne probleme prilikom pokušaja ostvarivanja prava na pomoć nakon prirodnih katastrofa ili uključivanja u programe prilagođavanja klimatskim promjenama.

„Bez pravnog priznanja mnogi se suočavaju s poteškoćama u pristupu pomoći nakon katastrofa i podršci za prilagođavanje, zbog čega su posebno ranjivi“, navodi Agencija.

Klimatske promjene tako dodatno produbljuju postojeće nejednakosti i otežavaju položaj ljudi koji su već isključeni iz brojnih sistema pravne i socijalne zaštite.

Zemlje pogođene sukobima dobijaju samo deset posto globalnog klimatskog finansiranja

Iako se rizici za izbjeglice, raseljene osobe i stanovništvo u nestabilnim državama povećavaju, finansijska sredstva namijenjena suočavanju s klimatskim promjenama ne prate razmjere njihovih potreba.

UNHCR upozorava da krhke države i zemlje pogođene sukobima dobijaju svega oko deset posto ukupnih globalnih sredstava namijenjenih finansiranju klimatskih aktivnosti.

Takva raspodjela, prema ocjeni Agencije, predstavlja ozbiljan problem jer su upravo ove države često među najranjivijima na posljedice klimatskih promjena, a istovremeno raspolažu ograničenim kapacitetima za zaštitu stanovništva.

Anton Leis Garcia poručio je da je neophodno promijeniti način raspodjele međunarodne finansijske podrške kako bi sredstva stizala do zajednica kojima su najpotrebnija.

„Potrebno nam je da klimatsko finansiranje stigne do zajednica u kojima su potrebe najveće“, rekao je.

Naglasio je da izbjeglice i lokalno stanovništvo u zajednicama koje ih prihvataju moraju biti uključeni u planiranje i provođenje klimatskih projekata.

„Izbjeglice i zajednice koje ih primaju moraju biti dio tih ulaganja, a ne nešto o čemu će se razmišljati naknadno“, dodao je Leis Garcia.

COP31 u Turskoj kao prilika za konkretnu zaštitu raseljenih osoba

Uoči klimatskog samita COP31, koji će biti održan u Antaliji, UNHCR najavljuje da će od vlada i međunarodnih institucija zahtijevati snažnije uključivanje izbjeglica i drugih raseljenih osoba u nacionalne klimatske strategije i mehanizme finansiranja.

Agencija smatra da je neophodno osigurati da se potrebe prisilno raseljenog stanovništva uzimaju u obzir prilikom donošenja odluka o klimatskim investicijama, prilagođavanju ekstremnim vremenskim uslovima i dugoročnim mjerama zaštite.

Posebno je naglašena uloga Turske, koja je među državama s najvećim brojem izbjeglica u svijetu i koja će biti domaćin ovogodišnje konferencije.

Prema ocjeni UNHCR-a, održavanje COP31 upravo u Turskoj predstavlja važnu priliku da se pitanje prisilnog raseljavanja i položaja zajednica koje prihvataju izbjeglice snažnije uključi u međunarodnu klimatsku politiku.

„Budući da je Turska, jedna od zemalja koje primaju najveći broj izbjeglica u svijetu, domaćin COP31, konferencija predstavlja važnu priliku da se raseljavanje i potrebe zajednica koje prihvataju izbjeglice čvrsto pozicioniraju unutar globalnih klimatskih aktivnosti“, poručio je UNHCR.

Najnoviji izvještaj Agencije Ujedinjenih nacija za izbjeglice tako upozorava da se humanitarne krize i posljedice klimatskih promjena sve snažnije prepliću.

Za milione ljudi koji su već bili prisiljeni napustiti svoje domove zbog sukoba i nasilja, klimatske promjene predstavljaju dodatnu prijetnju koja može otežati povratak, ugroziti egzistenciju i dovesti do novih raseljavanja.

UNHCR zbog toga insistira na hitnom međunarodnom djelovanju, većem pristupu klimatskim fondovima i uključivanju najugroženijih zajednica u odluke koje će oblikovati njihovu budućnost.

federalna.ba/AA

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.