Golijade, preokreti i rekordi: BBC se pita da li je Mundijal 2026. već najbolji u historiji?

Golijade, preokreti i rekordi: BBC se pita da li je Mundijal 2026. već najbolji u historiji?
(Izvor: Screenshot)

Svjetsko prvenstvo 2026. godine ulazi u svoju završnicu, a nakon gotovo mjesec dana vrhunskog fudbala mnogi se već pitaju da li je riječ o najboljem Mundijalu ikada odigranom.

Spektakularni golovi, dramatični preokreti, utakmice odlučene u posljednjim minutama, iznenađujući rezultati i rekordan broj navijača na tribinama obilježili su dosadašnji tok prvenstva koje se prvi put održava u tri države – Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Meksiku – uz rekordnih 48 reprezentacija.

Pred četvrtfinalne duele ostalo je još samo osam utakmica do kraja turnira, a statistika pokazuje da je Svjetsko prvenstvo već sada ispisalo brojne stranice fudbalske historije.

Rekordan broj golova i napadački fudbal

Nakon odigranih 96 od ukupno 104 utakmice postignuto je čak 280 pogodaka, što predstavlja prosjek od 2,92 gola po utakmici.

To je najbolji prosjek još od Svjetskog prvenstva u Meksiku 1970. godine, kada je u 32 susreta postignuto 95 golova, odnosno prosječno 2,97 po meču.

Poređenja radi, na Mundijalu u Kataru 2022. prosjek je iznosio 2,69 pogodaka po utakmici, u Rusiji 2018. godine 2,64, u Brazilu 2014. godine 2,67, dok je prvenstvo u Južnoj Africi 2010. ostalo upamćeno kao jedno od najmanje efikasnih sa samo 2,27 gola po susretu.

Najubjedljiviju pobjedu turnira ostvarila je Njemačka, koja je Curaçao savladala sa čak 7:1, dok je još sedam utakmica donijelo po šest pogodaka, a dodatnih 13 završeno je s pet golova.

Još jedan pokazatelj izrazito ofanzivnog fudbala jeste činjenica da je 74,6 posto svih pogodaka postignuto iz igre, što je među najvećim udjelima u historiji Svjetskih prvenstava.

Istovremeno, samo pet posto golova postignuto je iz jedanaesteraca, što predstavlja najmanji procenat otkako se vodi ova statistika.

Završnice koje oduzimaju dah

Jedan od zaštitnih znakova ovog prvenstva postali su golovi u samom finišu utakmica.

Od 24 susreta nokaut faze, čak osam odlučeno je pobjedonosnim pogotkom nakon 85. minute.

Aktuelni svjetski prvak Argentina tek je poslije produžetaka uspio eliminisati hrabri Zelenortski Otoci, dok su četiri utakmice odlučene nakon izvođenja penala.

Posebno mjesto u historiji zauzeo je pogodak Enza Fernándeza protiv Egipta. Njegov gol u sudijskoj nadoknadi bio je već deseti pobjedonosni pogodak postignut u 90. minuti ili kasnije na ovom prvenstvu, što predstavlja novi rekord Svjetskih prvenstava.

Utakmice koje će se dugo pamtiti

Samo tokom jula odigrano je nekoliko susreta koji već sada imaju status klasika.

Belgija je protiv Senegala slavila sa 3:2 nakon što je gubila 2:0, a gotovo identičan preokret napravila je i Argentina protiv Egipta.

Engleska je, s druge strane, savladala Meksiko rezultatom 3:2 uprkos tome što je gotovo 40 minuta igrala s igračem manje nakon isključenja Jarella Quansaha, izdržavši silovit pritisak domaće reprezentacije na legendarnom stadionu Azteca u Ciudad de Méxicu.

Posebno je zanimljivo da su Belgija i Argentina postale prve reprezentacije još od 1970. godine koje su na istom prvenstvu uspjele nadoknaditi dva gola zaostatka i pobijediti.

Rekordan broj remija bez golova

Iako je turnir donio mnogo efikasnih utakmica, zabilježeno je i osam susreta bez pogodaka, što je također rekord Svjetskih prvenstava.

Međutim, mnogi analitičari smatraju da taj podatak ne govori o dosadnom fudbalu, već prije svega o velikoj izjednačenosti reprezentacija i taktički zahtjevnim duelima.

Stadioni puni uprkos visokim cijenama

Prije početka prvenstva postojala je ozbiljna bojazan da će visoke cijene ulaznica, smještaja i putovanja ostaviti prazne tribine.

Dogodilo se upravo suprotno.

Prema podacima FIFA-e, popunjeno je čak 99,7 posto svih raspoloživih mjesta.

Grupnu fazu pratilo je više od 4,4 miliona gledalaca, dok je nakon prve dvije nokaut runde ukupan broj posjetilaca premašio 6,2 miliona.

Prosječna posjeta iznosi nešto više od 65.000 gledalaca po utakmici, čime je ovo drugo najgledanije Svjetsko prvenstvo u historiji, odmah iza Mundijala održanog u SAD-u 1994. godine.

Velike zvijezde opravdale očekivanja

Turnir je obilježila i fantastična borba za Zlatnu kopačku.

Na vrhu liste strijelaca nalazi se Lionel Messi sa osam pogodaka.

Odmah iza njega su Kylian Mbappé i Erling Haaland, koji su postigli po sedam golova, dok Harry Kane ima šest.

Prvi put u historiji Svjetskih prvenstava čak tri igrača postigla su sedam ili više pogodaka na istom turniru.

Autsajderi ispisali najljepše priče

Proširenje turnira na 48 reprezentacija izazvalo je bojazan da će razlika u kvalitetu dovesti do brojnih ubjedljivih pobjeda favorita.

Ipak, upravo su autsajderi ispisali neke od najljepših priča ovog Mundijala.

Najmanja država učesnica, Curaçao, nakon teškog poraza od Njemačke uspjela je osvojiti bod protiv Ekvadora.

Katar je, uprkos porazu od Kanade 6:0, remizirao protiv četvrtfinaliste Švicarske.

Najveće iznenađenje ipak su priredili Zelenortski Otoci, koji su remizirali sa Španijom, Urugvajem i Saudijskom Arabijom te izborili plasman u nokaut fazu.

U osmini finala namučili su Argentinu do krajnjih granica i tek nakon produžetaka izgubili rezultatom 3:2.

Kontroverze koje su zasjenile dio turnira

Ipak, prvenstvo nije prošlo bez polemika.

Navijači su često kritikovali izuzetno visoke cijene ulaznica, hotela i prijevoza između gradova domaćina.

Negodovanje su izazvale i česte pauze za hidrataciju, naročito na utakmicama igranim u zatvorenim ili klimatizovanim stadionima.

Brojni stručnjaci upozorili su i na veliki broj utakmica te opterećenje igrača, posebno imajući u vidu da nova sezona u najjačim evropskim ligama počinje svega mjesec dana nakon finala.

Odluka FIFA-e izazvala burne reakcije

Najveća kontroverza turnira vezana je za američkog reprezentativca Folarina Baloguna.

Napadač SAD-a isključen je u utakmici osmine finala protiv Bosne i Hercegovine, ali mu je FIFA naknadno omogućila nastup protiv Belgije.

Američki predsjednik Donald Trump javno je potvrdio da je razgovarao s predsjednikom FIFA-e Giannijem Infantinom o suspenziji igrača.

FIFA je potom obrazložila da je, pozivajući se na član 27. Disciplinskog pravilnika, jednogodišnjom probacijom suspendovala izvršenje kazne.

Odluka je izazvala brojne kritike.

Među onima koji su je osporili bili su UEFA, Fudbalski savez Belgije i selektor Engleske Thomas Tuchel, dok su belgijski reprezentativci kasnije izjavili da ih je upravo ta odluka dodatno motivisala.

Završnica koja može odlučiti mjesto u historiji

Bez obzira na kontroverze, FIFA može biti zadovoljna dosadašnjim tokom prvenstva.

Prepuni stadioni, odlična atmosfera, rekordna gledanost i niz nezaboravnih utakmica učinili su da se Mundijal 2026. već sada svrstava među najuspješnije u historiji.

Ipak, konačni sud vjerovatno će dati završnica turnira.

Historija pokazuje da upravo posljednje utakmice često određuju kako će se neko Svjetsko prvenstvo pamtiti. Slaba finala zasjenila su inače odlične turnire poput Italije 1990. i SAD-a 1994., dok je spektakularna završnica u Kataru 2022. značajno doprinijela tome da taj Mundijal ostane upamćen kao jedan od najboljih.

Predstojeće četvrtfinale donosi dodatni razlog za optimizam. Četiri najbolje rangirane reprezentacije svijeta – Argentina, Španija, Francuska i Engleska – i dalje su u borbi za naslov prvaka, a svaka se nalazi u različitom dijelu žrijeba.

Ukoliko završnica ispuni očekivanja i nastavi ritmom kojim je turnir do sada tekao, Svjetsko prvenstvo 2026. moglo bi ostati upisano kao najbolje u historiji svjetskog fudbala.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.

Mundijal Svjetsko prvenstvo četvrtfinale