Godinu dana od ubistva George Floyda gotovo sve je isto
Policijsko ubistvo Afroamerikanca George Floyda prije godinu dana pokrenulo je proteste širom SAD i u svijetu protiv policijske brutalnosti, ali i rasne nepravde, prenio je danas Radio slobodna Evropa (RSE) ocjenu svjetskih medija.
Ipak, iako je to, kao i druga ubistva crnaca, podiglo svijest o rasnoj nepravdi, ostaje pitanje koliko će se stvari promijeniti, dok u SAD i dalje traje rasprava o reformi policije.
Četrdesetšestogodišnji Floyd bio je običan čovjek, otac, sin i brat, kojeg je mučno ubistvo pod koljenom policajca u Minneapolisu transformisalo u simbol ranjivosti crnih Amerikanaca izloženih rasizmu, piše The Financial Times.
Video snimak incidenta Floydovog ubistva izazvao je proteste širom svijeta, dok su milioni širom SAD gledali uživo prenos suđenja Dereku Chauvinu kojeg je u aprilu porota proglasila krivim za ubistvo.
Aktivisti pokreta "Crni životi su važni" nadaju se da će Floydova smrt biti podsticaj za promjene, ali, ističe britanski list, pitanje koliko će se stvari promijeniti zasad nema odgovora.
Ubistvo Floyda istaklo je paralele između policijskog nasilja nad crncima širom svijeta, ukazuje Guardian.
Pogubljenje u Minneapolisu, ocjenjuje list, odrazilo je zajedničku istoriju nasilja nad crncima, od ropstva do kolonijalizma, koje je ujedinilo demonstrante u globalnom pokretu protiv imperijalnog naslijeđa i njegovih trajnih rasističkih simbola.
Od Floydove smrti, takvi javni prizori su brzo uklanjani – od rušenja statua trgovca robljem u Bristolu, u Engleskoj, do zvaničnog uklanjanja statue vođe Konfederacije Jeffersona Davisa u glavnom gradu države Kenntucky.
Odgovor na Floydovu smrt "već je imao međunarodnu dimenziju", rekao je istoričar s univerziteta UCLA Robin Kelley. "To nije bilo samo saosjećanje s još jednom žrtvom među Afroamerikancima. To je bilo priznanje da se ovakva vrsta nasilja dešava širom svijeta".
Protesti zbog smrti jednog čovjeka dotakli su mnogo više aspekata američkog života od samog pitanja krivične pravde, ocjenjuje Politico.
U godini otkako je George Floyd umro pod koljenom policajca iz Minneapolisa, eksplozivni talas protesta širom zemlje poprimio je gotovo ustaljeno značenje, ističe Politico, dodajući da su to bili pozivi na reformu policije, ali i da se Amerika suoči s rasnom nejednakošću koja prožima svakodnevni život.
U svojoj širini i uticaju, reakcija na Floydovo ubistvo takođe je prostrujala kroz sva očekivanja šta bi "protest" mogao dotaći. Razmišljanje o rasi, ukazuje portal, proširio se na radna mjesta, učionice, zakonodavna tijela potresao je svijet, umjetnosti, književnosti i medija i Amerikanci su o svojoj istoriji počeli da govore drugačije, dok su se talasi protesta proširili u inostranstvu.
Godinu dana poslije Floydove smrti, policajac je proglašen krivim za ubistvo, ali crnci i dalje umiru u takvim slučajevima, piše Politico i ističe da sljedeće poglavlje tek treba da bude napisano.
Godinu dana pošto je Floydova smrt širom SAD poslala milione na ulice u nekim od najvećih dugačkih protesta u američkoj istoriji, grad u središtu tog pokreta nastavlja da se muči u sopstvenom suočavanju po pitanjima policije, jednakosti i rasne pravde, piše The Washington Post.
Šareni natpisi na kojima se nalazi Floydovo ime i lice i dalje ukrašavaju dvorišta širom Minneapolisa u kolektivnom zahtjevu za pravdom, dok su i dalje vidljivi ožiljci nemira koji su izbili poslije Floydove smrti, s brojnim oštećenim ili uništenim zgradama.
I dok se priprema da u utorak, 25. maja, obilježi prvu godišnjicu Floydove smrti, Minneapolis je i dalje u previranjima, s mnogim neriješenim pitanjima rasne nejednakosti koja su istaknuta tokom prošlogodišnjih protesta.
Iako je grad usvojio nekoliko policijskih reformi, uključujući zabranu zahvata gušenja ili pritiskanja vrata koji je policajac Chauvin upotrijebio nad Floydom, mnogi stanovnici kažu da nisu vidjeli dokaze o stvarnim promjenama u policijskim redovima koji su dugo optuživani za rasizam, kao i njihovo agresivno ponašanje, posebno prema ljudima nebijele kože.
Predsjednik SAD Joseph Biden ove sedmice obilježiće godišnjicu Floydove smrti, prijemom njegove porodice u Bijeloj kući, što će pružiti predsjedniku novu priliku da izvrši pritisak na kongresmena da postignu sporazum o zakonu o reformi policije, ukazuje CNN.
Potreba za većom odgovornošću u policiji postala je dodatno izražena u godini otkako je Floyda ubio bijeli policajac, ističe CNN, navodeći da su se slučajevi policijske brutalnosti i nesrazmjerne upotrebe policijske sile prema ljudima crne ili braon kože, stalno pojavljivali u vijestima od Floydove smrti, stvarajući novi nivo svijesti o rasnoj nepravdi u susretima s policijom u vrijeme kada većina Amerikanaca vjeruje da su potrebne velike promjene u policiji.
Biden se nadao da bi ključni kongresmeni uključeni u pregovore o policijskoj reformi mogli da postignu kompromis do godišnjice Floydove smrti u utorak, 25. maja, ali su senatori uključeni u pregovore rekli da to neće biti moguće.
Iako kažu da su ostvarili "značajan napredak", također navode da su demokrate i republikanci i dalje udaljeni u nekim svojim stavovima.
Ključni pregovarači, kako navodi CNN, postigli su sporazum o federalnim standardima za naloge bez kucanja na vrata, zabranu zahvata s gušenjem i ograničenja na opremu koju Ministarstvo odbrane može poslati policijskim odjeljenjima.
Međutim, dvije strane i dalje pokušavaju da premoste razlike u ključnoj oblasti kvalifikovanog imuniteta koji štiti policajce od građanskih tužbi.
federalna.ba/Beta