Globalni indeks mira na najnižem nivou u posljednjih 14 godina

Globalni mir pao je na najniži nivo u posljednjih 14 godina, pod pritiskom napada Rusije na Ukrajinu i porasta cijene hrane i energenata, pokazuje danas objavljeni Globalni indeks mira 2022.  Globalni indeks mira (GPI) prati stanje u 163 zemlje, koje čine 99,7 odsto svjetske populacije, i od 2008. godine na osnovu prikupljenih podataka analizira stepen nasilja, ili straha od nasilja u svijetu, prenio je portal EURACTIV.com. 

Iako su za najnoviji godišnji izvještaj korišteni podaci prikupljeni do kraja marta, oni već pokazuju veliki uticaj ruskog napada na Ukrajinu na osećaj bezbjednosti ljudi, posebno u kombinaciji sa drugim rizicima. "Najveći povod za zabrinutost bilo je zapravo zdravlje, i to ne računajući Covid, a zatim slijede kriminal, infrastruktura, privreda i finansijske poteškoće, pa tako ni prosječan Ukrajinac 2021. godine nije razmišljao o ratu", izjavio je Steve Killelea, osnivač sidnejskog Instituta za ekonomiku i mir (IEP), koji sastavlja izvještaj.

I dok je nivo mira od prošlogodišnjeg izvještaja porastao u 22 evropske zemlje, on je u 12 evropskih zemalja, uglavnom u istočnom dijelu kontinenta, zbog pogoršanja odnosa sa susjednim zemljama opao, što se odnosi i na Švedsku, Litvaniju i Srbiju, rekao je Killela.

Prema nalazima studije, najveći pad nivoa mira zabilježen je u Estoniji, i to zbog tenzija između Ukrajine i Rusije, koje su zatim u februaru prerasle u rat.

Ipak, u Evropi je u većini zemalja porastao stepen mira, a u Evropi su i četiri zemlje koje su u tom smislu i prednjače i u ovogodišnjem globalnom indeksu - Island, Irska, Danska i Austrija.

Island još od početka sprovođenja studije 2008. važi za najmiroljubiviju zemlju, a među prvih deset su još i Portugal, Slovenija i Češka.

To bi, ipak, moglo da se promijeni u globalnom indeksu sljedeće godine, smatra Killelea.

"Prekretnica za brojne indikatore bio je 31. mart, tako da sljedeće godine očekujemo osjetna pogoršanja (u miroljubivosti) u jednom broju zemalja", precizirao je Killelea.

On smatra da će se to dogoditi i zato što bi zemlje zbog rata u Ukrajini mogle da povećaju izdvajanja za vojsku, što je također jedan od indikatora koje GPI uzima u obzir. "Obavezivanje zemalja NATO u Evropi da će povećati izdvajanja za vojsku na dva odsto BDP, to će također uticati na mir", rekao je Killelea.

Autori su za potrebe studije uzeli u obzir 23 indikatora, među kojima su žrtve međunarodnih ili unutrašnjih sukoba, politička nestabilnost i vojni budžet izražen kao postotak BDP. Svaki od tih indikatora ocijenjen je ocjenom o jedan do pet, čime je za svaku zemlju dobijen zbirni rezultat. Prema metodologiji GPI, što je taj rezultat niži, u zemljia vlada veći mir.

Međutim, Killelea za sljedeću godinu očekuje veliko nazadovanje Globalnog indeksa mira i zbog poremećaja u globalnim lancima snabdevanja, porasta cijene hrane i goriva i visoke inflacije. "Rat u Ukrajini je sad dramatično ubrzao neke postojeće probleme koji su počeli sa pandemijom Covida-19", pojasnio je Killelea.

federalna.ba/Beta