Globalna trgovina ljudima krijumčarima godišnje donese 150 milijardi dolara

Oko 40,3 milion osoba godišnje na globalnom nivou bude žrtva trgovine ljudima, a svaka četvrta je maloljetnik. Oko 24,9 miliona žrtava bude prisiljeno na rad, 15,4 miliona na brak, a 4,8 miliona je žrtva seksualnog eksploatisanja.

Podaci Ureda Ujedinjenih nacija za droge i kriminal (UNODC), Međunarodne organizacije rada (ILO), Međunarodna organizacija za migracije (IOM), Izvještaj o trgovini ljudima (TIP) i izvještaji niza organizacija pokazuju kako prihod od globalne trgovine ljudima na godišnjem nivou iznosi oko 150 milijardi dolara.

Trgovina ljudima je jedna od najbrže rastućih ilegalnih industrija u svijetu, a odlukom koju je Generalna skupština UN-a donijela 2013. godine, 30. juli je proglašen Svjetskim danom borbe protiv trgovine ljudima.

Ratovi, sukobi, siromaštvo, nejednakost, nepravda, klimatske promjene i potraga za boljim životom mnoge osobe dovode u situaciju da postanu žrtve trgovine ljudima.

Među rizičnim grupama su i žene i djeca, a ovaj problem je postao i sve izražajniji u Evropi, pogotovo zbog rata između Rusije i Ukrajine. Podaci UNODC-a pokazuju kako je seksualna eksploatacija najrašireniji oblik trgovine ljudima.

Podaci UN-a pokazuju kako se drugi najveći ilegalni prihod nakon trgovine drogom ostvaruje putem trgovine ljudima.

Trgovina ljudima u značajnom je porastu u proteklih nekoliko godina i postala je globalni problem. Žrtve su najčešće socijalno-ugrožene osobe, koje često misle da se nalaze u bezizlaznoj situaciji zbog čega nastoje izbjeći u bogatije zemlje.

Žrtve su nerijetko žene i djevojčice koje bivaju seksualno zlostavljan. Nerijetko su i žrtve prisile na brak. Muškarci i dječaci često su prisiljeni na rad na fizički teškim poslovima među kojima su ribarstvo, rudarstvo, građevinarstvo te sektori proizvodnje hrane i tekstila.

Nepravilne migracije na regionalnom i globalnom nivou značajni su faktori trgovine ljudima, a među najčešćim metama su žene i djeca, koji su nezaštićeni na migrantskim rutama.

Podaci ILO-a za 2021. godinu pokazuju kako je 40,3 miliona ljudi žrtva trgovine ljudima. Među njima je 24,9 miliona ljudi koji su žrtve prisilnog rada, a 4,8 miliona žrtve seksualne eksploatacije.

U prosjeku na 1.000 osoba u svijetu, 5,4 njih je žrtva trgovine ljudima. Kriminalne grupe koje se bave krijumčarenjem ljudi često koriste i najnovije tehnologije.

Početkom rata u Siriji, mnoge izbjeglice iz ove i susjednih zemalja koje su željele otići u Evropu, postale su jedna od najčešćih žrtava krijumčara.

Žrtve dok prelaze međunarodne granice često bivaju i žrtve kriminalnih grupa.

Iako ILO pretpostavlja da se trgovinom ljudima godišnje u prosjeku zaradi oko 150 milijardi dolara, UNODC navodi kako je teško doći do preciznih podataka. Ipak, pranje novca, korištenje kriptovaluta i drugih načina plaćanja onemogućavaju dolazak do preciznih podataka.

Iako je činjenica da su žene i djevojčice najčešće žrtve trgovine ljudima, došlo je do promjene u spolnim profilima žrtava.

Muškarci i dječaci čine 29 posto, a žene i djevojčice 71 posto žrtava. Oko 30,2 miliona (odnosno oko 75 posto) čine punoljetne osobe, a 10,1 miliona (ili oko 25 posto) maloljetnici.

Razlike su evidentne i po područjima. Tako su u subsaharskoj Africi djeca izloženija trgovini ljudima, dok su u Evropi, Sjevernoj Americi i Aziji u značajnom broju to punoljetni muškarci i žene.

Trgovina ljudima najizraženija je na sjeveru Afrike i Bliskom istoku. Posljednji podaci pokazuju kako je na sjeveru Afrike i na Bliskom istoku, čak i unutar zemlje, 45 posto ljudi žrtva trgovine ljudima.

U izvještaju o trgovini ljudima i krijumčarenju objavljenom u julu 2021. godine uvršteno je 17 zemalja koje prednjače. U izvještaju koji je obuhvatio 188 zemlja, najlošije su ocijenjeni Afganistan, Alžir, Mijanmar, Kina, Komori, Kuba, Eritreja, Iran, Nikaragva, Sjeverna Koreja, Rusija, Južni Sudan, Sirija, Turkmenistan i Venecuela.

Migracije koje su uslijedile nakon rata u Siriji doprinijele su povećanju trgovine ljudima.

Pored toga, na desetine hiljada žena i djece nakon rata između Rusije i Ukrajine koji je počeo 24. februara, postale su žrtve trgovine ljudima. Oko sedam miliona žena i djece koji su izbjegli iz Ukrajine izazvali su brigu kod organizacija za zaštitu ljudskih prava koje strahuju da bi dio njih mogao postati žrtva trgovine ljudima.

federalna.ba/AA