Glamočani privode kraju vađenje krumpira, priprema se nova krumpirijada

Listopad je mjesec u kojemu se u Glamoču vadi najvažnija povrtnica – krumpir. Glamočki krumpir nije samo lokalni nego je i poznati poljoprivredni brend iz Bosne i Hercegovine sa zaštićenim geografskim podrijetlom, za što je najzaslužnija istoimena Udruga koja je pokrenula i okončala proces njegove zaštite. Dobrobit je to i za kupce budući da je smanjen rizik od kupovine onoga kojeg nakupci lažno predstavljaju kao glamočki.

Vremenske prilike i dugotrajna suša utjecale su i na ovogodišnji prinos krumpira, koji je i do 30 posto manji od višegodišnjeg prosjeka, no proizvođači su zadovoljni jer će taj deficit nadoknaditi višom prodajnom cijenom.

„1,2; 1,3 marke trenutno, znači što se uzima na veliko, a na malo to ide 1,50; 1,60, čak i više, ovisi kako se tko snalazi u prodaji“, iznosi Slobodan Paštar, stručni suradnik za poljoprivredu u Općini Glamoč.

Vađenje krumpira je u završnoj fazi. Na njivama su tisuće vreća, a ruku koje skupljaju plodove zemlje sve je manje. Nedostatak radne snage problem je s kojim se bore svi proizvođači.

„Znači, ona je prvi problem. Poslije toga plasman. Ove godine, s obzirom na prinose, da su malo podbacili i da je smanjena količina krumpira u cijelom svijetu, mislim da će ove godine lako biti plasirati naš glamočki krumpir“, kaže Marko Dobrijević, poljoprivrednik iz sela Glavice, Općina Glamoč.

Marko očekuje prinos od 80 do 90 tona krumpira, a za nekoliko dana pristupit će sjetvi žitarica sjemenskim materijalom dobivenim od Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica.

„Ja sam tražio dvije tone ozimog ječma i dvije tone pšenice i dobio sam to. S obzirom na to da je sjemenska roba izuzetno skupa, ovo će nam biti od koristi“, dodaje Dobrijević.

„Svaka donacija je sasvim u redu ako hoćemo da opstanemo na selu. Znači, ali pretežno mlađe stanovništvo neće da opstane, premda se može lijepo zaraditi. Samo treba volje i rada“, objašnjava Simo Rudić, poljoprivrednik iz sela Glavice, Općina Glamoč.

Ove godine pod krumpirom je 500 hektara i svaki dan se koristi za njegovo vađenje, a lokalna samouprava obavlja pripreme za organizaciju još jedne krumpirijade.

„24. 10. ove godine, znači u subotu, pozivamo ljude koji se bave poljoprivredom iz cijele naše države da dođu da nas posjete, da uzmu učešće. Prijave traju do 22. u ponoć“, zaključuje Slobodan Paštar.

Za sudjelovanje na manifestaciji posvećenoj njegovu veličanstvu krumpiru već je prijavljeno više od 50 izlagača, a sajam će dodatno unaprijediti i 20 štandova vrijednih 10.000 eura, dobivenih od talijanske Agencije za razvoj kroz projekt ProBio BiH.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.