Glad prijeti istočnoj Africi
Rog Afrike opustošen je najgorom sušom u posljednje četiri decenije koja je desetkovala usjeve i stoku i, milione ljudi i djece dovela na ivicu gladi. Poslije naglog skoka cijena žitarica, goriva i đubriva usljed ruske invazije na Ukrajinu, humanitarne organizacije upućuju nove apele za pomoć i upozoravaju na teške posljedice klimatskih promjena, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija.
Dok se istočna Afrika suočava s razornim efektima četiri uzastopne suhe kišne sezone, njeni stanovnici strahuju od prognoza da ni u narednim mjesecima neće biti kiše i da bi usljed suša u nekim mjestima mogla nastupiti glad, piše The Wall Street Journal. Organizacije za pomoć kažu da im nedostaje sredstva za sprečavanje gladi u istočnoj Africi, jer su neuspjeli usjevi i uginuća stoke usljed suše pogoršani zabranom izvoza iz susjednih zemalja, kao i visokim cijenama hrane u svijetu, koje su oko osam odsto više nego prije godinu dana.
Prošle sedmice, Mreža za rano upozorenje gladi USAID-a izdala je upozorenje da bi već između oktobra i decembra glad mogla pogoditi dijelove južne Somalije, gdje su cijene žitarica oko tri puta veće nego uobičajeno. UNICEF je prošle sedmice naveo da je ove godine oko 730 djece umrlo u somalijskim centrima za liječenje neuhranjenosti. Procijenjeno je da se 50 miliona ljudi suočava s akutnom nesigurnošću hrane širom istoka Afrike, uključujući Keniju, Etiopiju, Sudan i Južni Sudan.
Svjetska meteorološka organizacija, nedavno je upozorila da klimatske promjene nesrazmjerno teško pogađaju Afriku, koja je odgovorna za samo dva do tri odsto globalnih emisija štetnih gasova. Humanitarne organizacije procjenjuju da je skoro polovini stanovništva Somalije potrebna hitna pomoć za liječenje, sprečavanje akutne pothranjenosti i smrtnih slučajeva povezanih s glađu, te traže hitnu pomoć za sprječavanje gladi u toj zemlji, navodi AP.
Glad u Somaliji je posljednji put proglašena 2011. godine, kada je umrlo više od 250.000 ljudi i poslije čega su mnogi kritičari istakli da je proglašenje gladi došlo prekasno, kao i da bi ranije upozorenje brže pokrenulo međunarodnu zajednicu, piše The Washington post, naglasivši da svijet ponovo ignoriše višemjesečna upozorenja o situaciji na istoku Afrike.
Proglašenje gladi je, napisao je list, specifičan i rijedak događaj koji obično donose Ujedinjene nacije i nacionalne vlade nakon podataka da više od 20 odsto domaćinstava u zemlji ima ekstremne nedostatke u hrani, otprilike trećina djece doživljava akutnu pothranjenost, a dvije osobe od svakih 10.000 umiru svaki dan od gladi.
Znakovi upozorenja o gladi u Somaliji su stizala mjesecima, ističe The Washington post. U aprilu su UN upozorile da je 1,4 miliona djece mlađe od pet godina akutno pothranjeno. U maju je za najmanje 213.000 ljudi u centralnom regionu navedeno da su u "katastrofi" dok su, dodaje list, ljetos humanitarne organizacije podigle alarm, navodeći podatke o rasprostranjenoj gladi i ukazujući na nedostatak međunarodne podrške.
S druge strane, dodaje list, strana pomoć sporo dolazi. Plan odgovora u iznosu od 1,5 milijardi dolara za Somaliju koji su predložile UN do aprila je finansiran samo 17 odsto, i dvije trećine do augusta.
Somalija je prije rata u Ukrajini dobijala 90 odsto pšenice iz Rusije i Ukrajine. Prva velika pošiljka ukrajinskog žita, nakon što su pregovori ublažili rusku blokadu, stigla je do istoka Afrike početkom septembra. Međutim, napisao je The Washington post, šteta učinjena u regionu koji je zavisi od tog uvoza je duboka i trajna.
Ambiciozni cilj koji su svjetski lideri zacrtali prije sedam godina – da do 2030. okončaju glad u svijetu, sada djeluje udaljeniji nego ikad, ocjenjuju urednici Guardiana.
UN procjenjuju da je u svijetu broj ljudi koji su samo korak od gladi skočio sa 135 miliona u 2019. na 345 miliona. Dvije trećine onih koji su prošle godine pogođeni glađu bile su žene. Pored upozorenja da je u Somaliji glad "na vratima", podaci ukazuju da je širom roga Afrike opustošenog sušom oko 22 miliona ljudi izloženo gladovanju.
Gotovo trećina Pakistana je pod vodom, a čak četiri petine stoke je umrlo.
U južnoj Kini suša i toplotni talas dovode usjeve u opasnost.
Povrh svega, ističe Guardian, tu je i ruska invazija na Ukrajinu, koja je uticala na zalihe dva glavna izvoznika, dok cijene energije i đubriva vrtoglavo rastu.
Višestruki sukobi i klimatski šokovi već su uticali na krizu i prije početka pandemije poslije koje su rezerve mnogih zemalja iscrpljene i mnoge se nisu oporavile, ističe Guardian uz ocjenu da će 2023. kriza vjerovatno biti gora.
federalna.ba/Beta