Gaza i geopolitika

Zauzimanje strana u bilo kojem ratu postoji otkako postoje i ratovi. Rat između Izraela i Hamasa se ne razlikuje po tom pitanju od bilo kojeg rata do sada. Zapad, predvođen Sjedinjenim Državama čvrsto drži leđa Izraelu, a istok predvođen Iranom, koji zdušno podržava i sam Hamas, poziva svijet da se zaustavi ubijanje nevinih palestinskih civila, ali i na osvetu. Diplomatske floskule pršte na sve strane u prostranstvima javnog prostora, ima i teških riječi.

Ipak, Izrael dobija konkretnu pomoć, dok su Palestinci prepušteni sami sebi. Uprkos vapajima koji dolaze iz Pojasa Gaze, svjetske vlade su imune. Tapšu Netanjahua po ramenu, zadovoljno klimaju glavom na prezentacije njegovih vojnih planova, prijete, a pomoć Palestincima ostaje na pukim obećanjima. Još samo da im obećaju zlatne kašike.

Najnovija tačka razdora između istoka i zapada je odgovornost za napad na bolnicu u Gazi i smrt više od 500 Palestinaca. Nakon što je izraelska vojska objavila na društvenim mrežama da je ona odgovorna, pa obrisala tu objavu i prebacila krivicu na Islamski džihad, kako vojni i komunikacijski stručnjaci tvrde, lažirajući presretnuti razgovor pripadnika Hamasa, svijet se podijelio na one koji vjeruju izraelskim liderima da nemaju ništa s tim i da je napad na ranjene, bolesne i očajne u i oko bolnice rezultat nespretnosti pripadnika Islamskog džihada i na one koji vjeruju da je ovo samo još jedan izraelski napad na enklavu u kojoj živi dva miliona i tristo hiljada ljudi. Vrijedi napomenuti i da je ovo najsmrtonosniji pojedinačni izraelski napad na Palestince u pet međusobnih ratova.

A međunarodna zajednica, čija su personifikacija Ujedinjene nacije, kao i obično, duboko zabrinuta. U najutjecajnijem tijelu te organizacije, u Vijeću sigurnosti, u tri dana dva puta je odbijeno usvajanje dokumenata koji osuđuju zločine koje izraelska vojska čini nad civilima. Prvi put je šest članica, uključujući Sjedinjene Države, Veliku Britaniju i Francusku, glasalo protiv, jer u rezoluciji nije bilo osude Hamasa, a uz to je predlagač Rusija. Dva dana nakon, američka ambasadorica u UN-u stavila je veto na brazilski prijedlog rezolucije kojom se zahtijeva humanitarni prekid vatre u pojasu Gaze, a koja je uključivala i osudu Hamasovih zločina na izraelskim civilima.

„Nesposobnost Vijeća da preuzme svoje dužnosti - nakon deset dana izraelskog masakra nad palestinskim narodom, nakon ubistva stotina ljudi okupljenih u bolnici, gdje su tražili utočište i zdravstvenu njegu – naštetiće dugoročnom javnom mišljenju u našoj regiji i svijetu, i uticati na povjerenje u jednaku pravnu zaštitu za sve ljude“, kazao je Riyad Mansour, palestinski ambasador u UN.

„Određene zemlje su govorile o važnosti toga da Vijeće sigurnosti poduzima ispravne korake. Međutim, način na koji su glasale samo dovodi u pitanje njihovu spremnost da dozvole da Vijeće sigurnosti poduzme bilo kakve korake, i iskrenost njihove želje da se pronađe rješenje. U svakom slučaju, Vijeće sigurnosti ne može ostati pasivno. Situacija u Pojasu Gaze eskalira, sve je više civilnih žrtava. Vijeće sigurnosti mora revnosno ispunjavati svoje dužnosti i igrati svoju ulogu medijatora u postizanju primirja, zaustavljanja sukoba, zaštiti civila i izbjegavanju novih teških humanitarnih katastrofa“, istakao je Zhang Jun, stalni predstavnik Kine u UN.

Osim nekoliko podorganizacija koje pružaju pomoć na terenu, UN je potpuno zakazao, ali zapadna podrška Izraelu definitivno nije. Čak suprotno – jača je neko ikada. Lideri hrle u Tel Aviv da stisnu ruku premijeru Benjaminu Netanjahuu, da ekskluzivno čuju kako i na koji način će nastaviti trijebiti Palestince i donoseći mu bjanko čekove za svu potrebnu pomoć. Dok se naslikavaju s njim, obučenom u crno od glave do pete, zvanično mu postaju saučesnici. Joe Biden i njegova administracija na čelu, a za njim odmah i britanska i svita Evropske unije. Dakle, oni koji su dogovorili davanje komada palestinske zemlje Jevrejima 1948., kako ne bi ostali u njihovoj zemlji nakon Drugog svjetskog rata, oni koji su im ustupili svoju koloniju i oni koji su ih pokušali istrijebiti u istom tom Drugom svjetskom ratu. Valjda je do moralne odgovornosti ili straha od moći Jevreja širom svijeta.

„Sve dok Sjedinjene Države stoje i mi ćemo stajati zauvijek, neće vam dozvoliti da ikada budete sami. Najvažnije je da znam da je nedavni teroristički napad na narod ove nacije ostavio duboku, duboku ranu. Hamas je ubio više od 1300 nevinih Izraelaca. Nema opravdanja i tačka. 7. oktobar, koji je bio sveti dan i praznik, postao je najsmrtonosniji dan za jevrejski narod od Holokausta. Izvukao je na površinu bolna sjećanja i ožiljke koje su ostavili milenijumi antisemitizma i genocida nad jevrejskim narodom“, poručio je Joe Biden predsjednik SAD.

„Tokom protekle dvije sedmice Izrael je prošao nešto što nijedna zemlja nije i nikada ne bi nikada treba doživjeti, ponajmanje Izrael, koji je preživio neke od najužasnijih prizora i terorizma svakoga dana svakog postojanja. Velika Britanija apsolutno podržava pravo Izraela da se brani u skladu sa međunarodnim pravom, da napada Hamas, da vrati taoce, odvrati upade u budućnosti, i ojača svoju dugoročnu sigurnost“, rekao je Rishi Sunak, premijer Velike Britanije.

„Važno mi je da ovo jasno kažem u Izraelu, u ovoj teškoj situaciji: Njemačka historija, naša odgovornost koja proizilazi iz Holokausta, zadužile su nas da se zauzmemo za postojanje i sigurnost države Izrael“, navodi Olaf Scholz, kancelar Njemačke.

„Ovo nije samo naša borba. Ovo je borba cijelog civilizovanog svijeta. U ovome su dvije sile. Jedna je osovina zla, predvođena Iranom, Hezbollahom, Hamasom, i drugih koji žele Bliski istok vratiti u Srednji vijek, u eru vazalstva, rata, ropstva, i uništenja. I druga, sile napretka i humanosti koje žele Bliski istok dovesti u svijet mira i prosperiteta”, poručio je Benjamin Netanyahu, premijer Izraela.

Svi koji su posjetili Izrael posljednjih dana spominjali su i urgentnost dostavljanja humanitarne pomoći civilima u Pojasu Gaze, za koje kažu da ih Hamas koristi kao živi štit. Obećali su i ogromne humanitarne pakete pomoći, ali nikome nije palo na pamet da Netanjahua ubijedi da omogući koridore za šlepere koji čekaju na granici s Egiptom i da obećano konačno stigne na odredište. Ni istočni tabor, koji je bespogovorno na strani Palestinaca, a neki I na strani samog Hamasa, nije mnogo učinio. Bliskoistočne zemlje pozivaju na mir, zasjedaju kako bi razgovarali o rješenjima krize, prijete. Jordanski i egipatski lideri su pak bili jasni da te dvije zemlje ne mogu primiti izbjeglice. Iran je nekoliko puta ozbiljno zaprijetio svo ljutom neprijatelju Izraelu, ali nijednu prijetnju nisu ispunili. Praznih riječi bilo je i na zasjedanju Organizacije islamske saradnje.

“Ističemo potrebu za ozbiljnim i zajedničkim naporima na ublažavanju pogoršanih humanitarnih uslova i ograničavanju sve većih patnji u Gazi zahtijevanjem evakuacije povrijeđenih, otvaranjem humanitarnih koridora koji omogućavaju dolazak pomoći, medicinske opreme i lijekova. Mir je strateška opcije za izlazak iz kruga nasilja i patnje. Podržavamo uspostavljanje nezavisne palestinske države u granicama iz 1967., sa istočnim Jerusalimom kao glavnim gradom. Pozivamo međunarodnu zajednicu da razmotri svoje odgovornosti u provedbi međunarodnih rezolucija“, kazao je Faisal Bin Farhan, ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije.

„Iranski narod, muslimanska zajednica širom svijeta, i svi slobodni ljudi žele promptno raskidanje političkih veza sa cionističkim režimom, protjerivanje njihovih ambasadora i zatvaranje njihovih ambasada“, rekao je Ebrahim Raisi, predsjednik Irana.

„Naš fokus ostaje na Palestini. Nećemo prezati od zaštite njenih interesa i legitimnog cilja dok palestinski narod ne vrati svoja prava u cijelosti, kako bi naša regija i svi naši narodi uživali u pravednom miru koji je svima nama potreban“, ističe Abdullah II, kralj Jordana.

„Ako postoji ideja za raseljavanje, ima prostora u pustinji Negev u Izraelu. Moguće je privremeno preseliti Palestince tu, dok Izrael ne završi sa misijom i da se onda vrate kući, ali Izraelci uvijek mogu reći da još nisu zaustavili terorizam. Egipat bi snosio ogromne posljedice, što bi narušilo stabilnost regije“, smatra Abdel Fattah el-Sissi, predsjednik Egipta.

U istočnom taboru je i čovjek koji je u ovom trenutku vjerovatno najmanje pozvan da priča o zaustavljanju rata jer njegova invazija na susjednu zemlju traje više od godinu i po. Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je bliskoistočnim liderima i u u nevjerici je jer niko od njih nije spreman da radi konkretno na postizanju mira. Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, kako sam kaže, od prvog dana ulažu ogromne napore za rješavanje krize. Optužio je zapad da nije učinio ništa do dodatnog raspirivanja vatre, drugim riječima da su saučesnici u zločinima.

Ni ova dva lidera, koji su često u ulozi medijatora u postizanju sporazuma u sukobima na Bliskom i Srednjem istoku, bez rezultata. Bez rezultata u ovoj priči nisu samo izraelska vojska i Hamas, koji neselektivno ubijaju sve što im se nađe na nišanu i radaru. I Izraelci i Palestinci ostali su bez hiljada sunarodnjaka. Izraelci u šoku od obima Hamasovih napada, neki u mukama jer ne znaju ništa o članovima porodica koje je Hamas oteo.

Palestinci, bez cijelih porodica, zalogaja hljeba, domova. Civili, na kojoj god strani bili, su kolateralna šteta koja svaki rat osjeti na svojim plećima, ali u ovom slučaju, matematički gledano, izostavljajući neizostavnu historiju odnosa Izraelaca i Palestinaca, moramo se složiti s tvrdnjom egipatskog predsjednika da je reakcija na napad Hamasa apsolutno prevazišla samoodbranu i pretvorila se u kolektivno kažnjavanje.

federalna.ba