Galić: Meta smo političkih centara moći, žele kontrolu nad Ustavnim sudom

Nije lako raditi u odbrani ustavnog poretka. Meta smo političkih centara moći koji žele da blokiraju rad Suda i stave ga pod političku kontrolu. Ustavni sud nije nadređen, a ni podređen bilo kojoj vlasti, kaže u intervjuu za Mrežu Valerija Galić, predsjednica Ustavnog suda BiH. Galić kaže da postoje dva načina kako produžiti mandat sudijama koji odlaze u penziju do imenovanja novih, ali i odgovara kome smetaju strane sudije, kome treba i zašto zakon o Ustavnom sudu, zašto se ne provode njihove odluke i zašto Tužilaštvo BiH ne reaguje.

„U okolnostima u kojima se trenutno nalazi Ustavni sud, nije lako raditi i ostvarivati sve one principe koje Ustavni sud ostvaruje u svim demokratskim državama u odbrani samog ustavnog poretka i zaštite ljudskih prava i sloboda“, navodi Galić na početku razgovora.

Prema njenim riječima, neki politički centri moći žele da blokiraju rad Ustavnog suda i nije im u interesu da on radi i djeluje u punom kapacitetu.

„Vjerovatno žele da Ustavni sud stave pod političku kontrolu jer Ustav je poziciju Ustavnog suda postavio tako da on ima i institucionalnu i pojedinačnu samostalnost. Dakle, sam Ustavni sud je nezavisan, on je posebna vlast. On je korektiv sve tri vlasti – zakonodavne, izvršne i sudske, nije nadređen ni podređen bilo kojoj vlasti. Postavlja se pitanje je li cilj da se Ustavni sud stavi pod kontrolu političke vlasti“, objašnjava Galić.

Govorila je i o političkim opstrukcijama, kazavši da one ne dolaze samo iz Republike Srpske.

„Poznato je da je u RS-u donesen zakon o nepoštivanju odluka Ustavnog suda BiH, pozivanje na ostavku sudija, ali i u Federaciji Bosne i Hercegovine - sprovedene su procedure vezano za imenovanje sudije Ustavnog suda, a nije još popunjen. To su jednostavno političke opstrukcije. Znamo da u RS-u uvjetuju da se donese zakon o Ustavnom sudu kojim će se zamijeniti međunarodne sudije domaćim i ono što je vrlo zabrinjavajuće – pokušaj da se odluke Ustavnog suda ne mogu donijeti ako za nju ne glasaju po jedan sudija iz svakog konstitutivnog naroda“, pojasnila je.

Galić je dodala je da je takav način odlučivanja potpuno u suprotnosti sa svim demokratskim standardima.

Naglašava da se duži vremenski period vrše razni pritisci na Ustavni sud pogotovo, kaže, kada su u pitanju neke odluke koje imaju političke implikacije.

„Međutim, to ne treba da utječe na pojedine sudije, niti je utjecalo. Ovo je zaista posebna situacija – s obzirom na to da je troje domaćih sudija trenutno u Ustavnom sudu, i troje međunarodnih, samim tim da je nekad teško postići i većinu - najviše trpe građani. Veliko vijeće koje čini šest domaćih sudija sada ne može djelovati“, smatra Galić.

Upitana hoće li će Ustavni sud prihvatiti preporuku Venecijanske komisije i tako produžiti mandat sudijama koji bi eventualno trebali ići u penziju, odgovara:

„Očekujem da će nadležne vlasti ispuniti svoju ustavnu obavezu i da će popuniti nedostajuće sudije, iako smo svjesni da to jako teško ide. Venecijanska komisija je kao jednu od opcija ocijenila da ta mogućnost ne bi bila u suprotnosti s Ustavom BiH. Činjenica je da u nizu ustavnih sudova postoji ta mogućnost da nakon isteka mandata sudija, dok se ne popuni upražnjeno mjesto, oni nastavljaju da obavljaju svoju funkciju. Ta mogućnost je predviđena ili Ustavom ili zakonima o Ustavnom sudu, ali s obzirom na to da je sama Venecijanska komisija navela u svom mišljenju, ona je uvijek u tim situacijama kada su se obraćali neki drugi ustavni sudovi, preporučivala da se to pitanje reguliše zakonom. Komisija pravila Ustavnog suda smatra kao sui generis zakonom, jer Ustav ne može sva pitanja regulisati, zbog toga su pravila, pošto nema zakona, regulisala neka pitanja. Komisija smatra ako bi se pravilima Ustavnog suda to pitanje regulisalo da to ne bi bilo u suprotnosti s Ustavom.

Mi iz korektnosti prema Venecijanskoj komisiji trebamo žurno djelovati, kaže Galić. 

"Ne mogu sa sigurnošću reći hoćemo li to pravilo ugraditi. Mi smo kada je kolega Tadić otišao u penziju razmatrali tu opciju šta ako ne bi bilo popunjenosti. Tad smo imali u vidu rješenje Evropskog suda za ljudska prava. On je u konvenciji predvidio da ako ugovorna država ne imenuje sudiju, mandat je bio devet godina, postojeći sudija nastavlja da radi dok se ne imenuje novi", navela je.

Na pitanje zašto su problem strane sudije, ističe:

"Nama kolegama nisu problem. Da nema međunarodnih sudija u Ustavnom sudu bi nastala potpuna blokada. I to je opet političko pitanje".

Odgovorila je i na pitanje zašto se odluke Ustavnog suda ne sprovode.

"Ako gledamo statističke pokazatelje, može se reći da se većina odluka sprovodi. Ali činjenica je da se ključne odluke ne provode. Ne znam koji su razlozi. Veliki broj rješenja o neizvršenju smo proslijedili Tužilaštvu. Dosada nije bio neki sudski epilog ni po jednoj odluci. Slučaj s 9. januarom - nije ispoštovana odluka i to je stvar nadležnog tužilaštva, i nemamo nikakve mehanizme da možemo djelovati".

Nema vladavine prava ako se ne poštuju odluke Ustavnog suda, kategorična je Galić.

„Sudstvo je stub države. Ako se sudovi dovode u blokadu, država ne može funkcionirati u onom smislu u kojem bi trebala“, zaključila je ona.

federalna.ba