Gabrijel Borić - najmlađi predsjednik u istoriji Čilea
(Izvor: EPA/Elvis Gonzalez)

Gabrijel Borić - najmlađi predsjednik u istoriji Čilea

Novi predsjednik Čilea i predstavnik nove generacije ljevičara u Latinskoj Americi, Gabrijel Borić stupa na dužnost u martu kao jedan od najmlađih predsjednika na svijetu s ambicioznom agendom ali i ogromnim izazovima koji uključuju podijeljen kongres, pisanje novog ustava, usporavanje ekonomije i dugotrajne prijetnje socijalnih nemira, pišu svjetski mediji, prenosi Radio slobodna Evropa.

Borić, bivši lider studentskih protesta, pobijedio je u posljednjoj rundi predsjedničkih izbora u Čileu, pošto je ta latinoamerička zemlja napravila odlučan pomak ulijevo, ukazuje Financial times.

Borić je u drugom krugu izbora 19. decembra dobio 56 odsto glasova, znatno ispred svog ultrakonzervativnog rivala Josea Antonia Kasta s 44 odsto.

Novoizabrani predsjednik, koji će stupiti na dužnost 11. marta, rekao je da će se zalagati za jedinstvo poslije ogorčene borbe između ekstrema unutar političkog spektra, kao i da planira da poveća poreze bogatima, ukine privatne penzije i suprotstavi se rudnicima koji "uništavaju" životnu sredinu. Obećao je i brojne reforme za osnaživanju žena starosjedilačkih grupa i manjina.

Kongres će se, međutim, vjerovatno pokazati kao velika prepreka njegovim reformama, ističe londonski list, pošto, prema riječima analitičara, u donjem domu postoji 21 različita stranka i mnogi parlamentarci "ne slušaju ničija uputstva".

Kada stupi na dužnost, 35-godišnji Borić će biti jedan od najmlađih šefova država na svijetu i, uz 40-godišnjeg Naiba Bukelea iz Salvadora, postaje drugi predsjednik iz milenijalske generacije koji je izabran na tu funkciju u Latinskoj Americi, piše Times.

Iako je Čile imao vladu lijevog centra 2018, izbor Borića se doživljava kao velika promjena u politici zemlje, ukazuje list, naglasivši da je Borić obećao da će "sahraniti" neoliberalnu protržišnu politiku koja je uspostavljena pod diktaturom Augusta Pinochea 70-ih.

Ta politika je, ukazuje Times, pomogla Čileu da postane jedna od najuspješnijih ekonomija u Latinskoj Americi, ali je posljednjih godina također razvila jednu od najvećih podjela u prihodima, s jedan odsto najbogatijih koji posjeduju oko četvrtine bogatstva zemlje.

Borićev uspon na mjesto predsjednika dolazi deceniju pošto je stekao nacionalni značaj kao čupavi vođa protesta koji su paralizovali Santiago 2011, kada su hiljade studenata zahtijevali univerzitete bez školarine, piše Wallstreet Journal.

On je s 27 godina izabran u Kongres, predvodeći mlađu generaciju ljevičarskih političara i društvenih aktivista koji su oštro kritikovali svoje prethodnike lijevog centra da su se prodali primjenom neoliberalne politike koja je čileansku srednju klasu opterećivala dugovima i lošim penzijama.

Borić, inače potomak hrvatskih imigranata, već dugo izaziva kontroverze, napisao je list dodajući da je prvog poslaničkog dana izazvao uzbunu kada se pojavio bez kravate i sakoa, nazivajući politički stil "oruđem elite" koje odvaja poslanike od naroda.

Analitičari kažu da on predstavlja novu generaciju ljevičara u Latinskoj Americi koji obećavaju borbu protiv klimatskih promjena uz proširenje prava na starosjedilačke narode i gej i transrodne osobe.

Borić, koji je javno rekao da ima opsesivno kompulzivni poremećaj, također je pozvao na veću podršku osobama s problemima mentalnog zdravlja.

Čileanci su izborom Gabrijela Borića za predsjednika, povjerili mladom ljevičarskom poslaniku važnu ulogu u pomaganju oblikovanja novog pravnog okvira nacije koju su proteklih godina potresali protesti zbog nejednakosti, troškova života i čileanske slobodne tržišne ekonomije, piše New York Times

Borić će preuzeti dužnost u završnoj fazi višegodišnje inicijative za izradu novog Ustava, napora koji će vjerovatno donijeti duboke pravne i političke promjene po pitanjima koja uključuju ulogu države u ekonomiji, rodnu ravnopravnost i prava istorijski marginalizovanih grupa. Budući predsjednik će, kako ističe njujorški list, duboko uobličiti napore da se zamijeni ustav nametnut 1980. kada je Čile bio pod vojnom vlašću.

Čileanci su prošle godine velikom većinom glasali za nacrt novog ustava i ustavotvorna skupština radi na izradi teksta koju će birači odobriti ili odbiti direktnim glasanjem u septembru.

Osim podijeljenog kongresa, pisanja novog ustava i dugotrajne prijetnje socijalnih nemira, jedan od ogromnih izazova s kojima će se novi predsjednik Čilea suočiti uključuje naglo usporavanje ekonomije, ukazuje Bloomberg, naglasivši da pobjeda Borića otvara put ne samo smjeni generacija, već i za najveće ekonomske promjene proteklih decenija.

Borić želi da demontira neke stubove čileanske privrede, kao što su privatni penzioni fondovi, koji čine temelj lokalnih tržišta kapitala. On podržava veće poreze i na bogatu i na ključnu rudarsku industriju zemlje – bakar čiji je najveći svjetski proizvođač - istovremeno obećavajući da će državni dug držati pod kontrolom.

Ipak, dodaje Bloomberg, on će se morati da bori sa usporavanjem ekonomskog rasta koji će, prema čileanskoj Centralnoj banci, pasti s rekordnih 12 odsto ove godine na oko dva odsto.

federalna.ba/Beta

Gabriel Borić Čile
sport fudbal nogomet Kolumbija Čile
0 30.03.2022 08:25
Čile Gabriel Borić
0 12.03.2022 10:28
Gabriel Borić Čile predsjednik
0 20.12.2021 09:09
Gabrijel Borić Čile predsjednički izbori
0 17.12.2021 19:32
Čile Slavlje udovica Pinocheta
0 17.12.2021 09:45