FT: EU zabija klip u točkove proširenja na Zapadni Balkan
Neobični uslovi vezani za put Sjeverne Makedonije ka članstvu u Evropskoj uniji izazivaju zabrinutost, ocjenjuje The Financial Times povodom ovosedmičnog početka pregovora o pristupanju EU sa Skopljem i Tiranom.
List piše da su 1971. službenici američke obavještajne agencije CIA napisali dokument od 12 stranica pod naslovom "Makedonski sindrom" koji je izdržao test vremena kao jasna analiza jednog od najteže rješivih historijskih sporova u jugoistočnoj Evropi i dodaje da autori dokumenta možda ne bi bili iznenađeni da znaju da su, uprkos drugačijem geopolitičkom kontekstu vremena, tenzije oko makedonskog identiteta ostale neriješene.
Iz tih razloga, ocjenjuje FT, preuranjeno je slaviti ovosedmični početak pregovora o pristupanju EU sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
List piše da su evropski lideri hrabro odgovorili na napad Rusije na Ukrajinu dodjeljivanjem statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji prošlog mjeseca. Oni su također ubrzali proces za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, kako ne bi ispalo da zanemaruju države Zapadnog Balkana koje kucaju na vrata skoro od početka ovog vijeka. Ali u žurbi da urade pravu stvar, lideri EU su nagomilali nevolje za budućnost, ukazuje FT.
List piše da evropski lideri u suštini pozivaju Sjevernu Makedoniju da se pridruži, ali kažu da se to neće dogoditi ako ne ispuni niz rigoroznih zahtjeva koje je postavila Bugarska a koji se odnose prvenstveno na jezik, nacionalni identitet i historiju.
U bilo kom koraku pregovora o prijemu, Bugarska ima moć da ih zaustavi ili odloži izjavom da Sjeverna Makedonija izbjegava svoje obaveze, navodi FT i dodaje da uslovi Bugarske prevazilaze formalne kriterijume za prijem u EU koji se uglavnom odnose na ispunjavanje standarda EU o ekonomiji slobodnog tržišta i demokratiji i na inkorporiranje zakonodavstva EU u nacionalno pravo.
Da bi se pridružio EU, nijedan prethodni kandidat nikada nije bio primoran da popusti pred zahtjevima druge zemlje u pitanjima kao što su tumačenja historije koja nikada ne mogu imati trajni, utvrđeni odgovor. Ali Bugarska je članica EU od 2007, a Sjeverna Makedonija je kandidat. Neprijatna istina je da je Sofija u prednosti, piše FT.
List ocjenjuje da je EU podržavajući stav Bugarske, kao jedini način da se uopšte krene naprijed, ne samo prestala da bude nepristrasni arbitar između dvije zemlje, već je učinila vjerovatnim da će se slične prepreke ispriječiti i pred druge zemlje Zapadnog Balkana.
Na primjer, ovog mjeseca se razbuktao spor između Hrvatske, koja je u EU, i Srbije, koja je kandidat, oko planirane posjete predsjednika Srbije Aleksandra Vučića spomen obilježju na mjestu hrvatskih zločina nad Srbima u Drugom svjetskom ratu. Šta ako bi jednog dana Hrvatska slijedila primer Bugarske i zahtijevala da Srbija prihvati hrvatsko čitanje istorije Jugoslavije 20. vijeka, piše FT.
List navodi da je, u odbrani EU, parlament Sjeverne Makedonije prošle sedmice odobrio protokol koji uključuje uslove Bugarske, ali i dodaje da je to samo pola priče. Sofija insistira da njen susjed mora da promijeni svoj ustav kako bi bugarskoj manjini u Sjevernoj Makedoniji dao formalni status a za to će biti potrebna dvotrećinska većina u parlamentu, što se trenutno čini dalekom perspektivom, dodaje FT.
Problem manjina obuhvata jednostrani pristup EU. Sjeverna Makedonija će morati da izmijeni svoj ustav, ali Bugarska nije u obavezi da garantuje prava svojoj makedonskoj manjini, uprkos brojnim presudama Evropskog suda za ljudska prava u prilog toj zajednici, navodi list.
Istina, dodaje se u tekstu, svaka strana treba da pokaže bolje razumijevanje one druge. Od uspona moderne makedonske nacionalne svijesti u 19. i 20. vijeku, Bugarska se bori sa samim konceptom posebne makedonske nacionalnosti. Kada se Jugoslavija raspala 1990-ih, Bugarska je bila prva zemlja koja je priznala novu makedonsku državu. Ali ne priznaje makedonski jezik, smatrajući ga ogrankom bugarskog. U dokumentu CIA iz 1971. stoji: "Sofija tvrdi da su svi Makedonci zaista etnički Bugari odsječeni od domovine", piše FT.
Uz ocjenu da je bilo od vitalnog značaja da Skoplje izmiri svoje nesuglasice sa Grčkom Prespanskim sporazumom 2018, FT dodaje da je EU, međutim, pokazujući naklonost prema Bugarskoj u odnosu na Sjevernu Makedoniju, možda nehotice zabila klip u točkove projektu proširenja na Balkan koji, kako tvrdi, podržava.
federalna.ba/Beta