Frankfurter Allgemeine Zeitung: Da li je odricanje od prava veta u EU rješenje za proširenje

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić spreman je odreći se prava veta, ako bi to omogućilo ulazak u Evropsku uniju (EU), ali takva mogućnost je sporna među političarima i stručnjacima jer bi u praksi dovela do stvaranja dvije klase članica Unije, piše danas Frankfurter Allgemeine Zeitung.

FAZ piše da je Vučić takvu spremnost izrazio u izjavi za dnevnik u ponedjeljak. Vučić je za FAZ rekao da je "članstvo bez prava veta prihvatljivo za Srbiju". "Najvažniji aspekt za nas je zajedničko tržište i slobodan protok robe, ljudi i kapitala", a to su "centralne vrijednosti koje želimo postići članstvom u EU", rekao je Vučić.

Njemački dnevnik piše da je čak i prije Vučića, u januaru, isto učinio i albanski premijer Edi Rama. "Uvedite nas u Evropu i spreman sam potpisati sporazum koji jasno kaže da ne želimo imati pravo veta", rekao je tada Rama.

FAZ piše da druge zemlje kandidatkinje, na primjer Crna Gora, u ovom trenutku odlučno odbacuju takav model, barem javno.

U komentaru pod naslovom "Najvažnije je pridružiti se klubu", list podsjeća da su najveći problemi u politici proširenja EU upravo pravo veta i funkcionalnost buduće Unije, budući da je njena sposobnost djelovanja već "malo ograničena zbog prava veta, često iz Budimpešte, malo iz Bratislave ili Nikozije ili drugih prijestolnica".

"Zamislimo EU u kojoj bi čak i Kišinjev, Kijev, Tirana ili Podgorica imali mogućnost blokade, a da ne spominjemo Beograd, Sarajevo ili Tbilisi. Nova Mađarska vreba sa svih strana. Ako ne danas, onda sutra ili prekosutra. Kako EU može zadovoljiti geopolitičku nužnost (proširenja) i ipak ostati sposobna djelovati?", piše FAZ.

Šef odbora za poslove EU u njemačkom Bundestagu, Anton Hofreiter, rekao je za FAZ da uprkos javnom protivljenju određenih kandidata ideji uskraćivanja prava veta, kao što je slučaj s Crnom Gorom, iza kulisa stvari nisu tako jasne.

Hofreiter je rekao da je dobio signale iz zemalja Zapadnog Balkana koje takvu inicijativu ocjenjuju kao konstruktivnu i realističnu. "Postoji nekoliko vlada koje, prema riječima javnosti, to odbacuju s gađenjem i ogorčenjem. Privatno je drugačije", rekao je poslanik njemačkih Zelenih.

Istovremeno, pojasnio je da ne vjeruje u ideju da članstvo bez prava bude trajno, te da misli da takvo rješenje treba da traje do uspješne reforme EU, "što, iskreno, niko ne zna hoće li se ikada dogoditi". To krije opasnost da će zauvijek postojati zemlje u EU bez prava veta, ali "alternativa je da te zemlje nikada ne postanu članice EU ili da se pronađu neka druga polurješenja koja bi značila da imaju još manji utjecaj".

Iako je njemačko Ministarstvo vanjskih poslova u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova ukazalo na Član 4. osnivačkih ugovora EU, koji predviđaju jednakost svih članica, uključujući i pravo veta, Hofreiter je rekao da su pravnici potvrdili da rješenje bez prava veta ne bi zahtijevalo izmjenu osnivačkih ugovora jer je samo proširenje izmjena ugovora, pa se "odricanje od prava veta može uključiti u ugovor o pristupanju".

Adis Ahmetović, stručnjak za vanjsku politiku i zastupnik Socijaldemokratske stranke SPD, otvoren je za takvo rješenje. Za FAZ je rekao da su potrebni pragmatizam i kreativnost kako bi šest zemalja Zapadnog Balkana bile primljene u EU i da bi "odricanje od prava veta mogao biti kompromis" koji bi to ubrzao.

Istovremeno, najnovije izjave Jensa Špana, šefa najveće njemačke parlamentarne grupe koju čine demokršćanske stranke CDU i CSU, ukazuju na to da demokršćani imaju rezerve prema proširenju kao takvom, bilo bez ili s pravom veta, piše FAZ.

Skeptična je i evropska komesarka za proširenje Marta Kos, piše FAZ, koja je za FAZ rekla da "ugovori EU ne predviđaju nikakvo članstvo drugog reda".

Međutim, Hofreiter je također ocijenila da javno protivljenje određenih kandidata uskraćivanju prava veta ne bi postojalo u slučaju realne perspektive pridruživanja EU.

"Volio bih vidjeti zemlju kojoj bi se ponudio sporazum o pristupanju zreo za potpisivanje sa svim ogromnim prednostima članstva, s jednim jedinim ograničenjem, a koja bi ga odbila", rekao je Hofreiter.

To rješenje, prema njegovim riječima, nije lijepo, jer bi u tom slučaju zaista bilo članova prvog i drugog reda, "ali situacija je takva kakva jeste".

„Jedan od najvažnijih razloga za velike rezerve prema proširenju, posebno u Francuskoj i Holandiji, oduvijek je bio argument da nisu potrebni novi 'igrači' s pravom veta. ;

„Postoje i drugi argumenti, ali u osnovi se uvijek radi o vetu“, rekao je Hofreiter, dodajući da sve dok to pravo veta postoji, nema šanse za proširenje EU.

federalna.ba/Beta