Francuskoj prijeti zaokret udesno?

Nakon 16 godina vladavine Angele Merkel, zaštitnog lica Evropske Unije traži se novo lice i nova čvrsta ruka koja će diplomatijom vodititi Evropu ka prosperitetu. U nizu za nasljednika na mjesto evropskog vođe stoje mnogi. Prvi francuski predsjednik Emmanuel Macron. U Francuskoj ipak podrška Macronu nije 100  postotna. Nasuprot njemu stoje Marine Le Pen, ali i nova lica poput Erica Zemmoura koji bi Francusku, ali i evropsku politiku mogli odvesti krajnje desno.

Eric Zemmour nova je desničarska nada, ali i novo lice francuske politike. Bivši politički komentator i televizijski voditelj, evropski Trump kako ga pojedini nazivaju svečano je otvorio svoju trku za predsjedničko mjesto.

“Hajde da ne budemo lažno skromni, ulog je ogroman. Ako ja pobijedim na izborima, to neće biti samo još jedna promjena nego početak ponovnog zauzimanja najljepše zemlje na svijetu”, poručio je Zemmour, kandidat za predsjednika Francuske.

Zemmourovi stavovi kojima se vodi za kako sam kaže osvajanje najljepše zemlje na svijetu su radikalni. Mnogi ga nazivaju antisemistom, ženomrscem, islamofobom i rasistom. On, naravno, ove stavove negira iako je pojedine potvrdio u svojim djelima.

“Ne,  naravno da nisam rasista. Sve što želim je da zaštitimo nasljeđe. Mi branimo svoju zemlju, svoju domovinu, nasljeđe naših predaka i nasljeđe koje ćemo ostaviti svojoj djeci. Očuvanje nasljeđa nije neprijatelj modernog, ono je uslov za njegovo postojanje. Da, mi bijemo bitku koja je veća od nas. Da svojoj djeci ostavimo Francusku kakvu mi znamo, Francusku kakvu smo mi dobili”, kaže Zemmour.

Zemmour baš kao i bivši američki predsjednik koji je želio vratiti Ameriku Amerikancima, želi vratiti Francusku Francuzima. Vodi se sloganom Le grand remplacement – što je zapravo politika zasnovana na strahu da će migrantsko stanovništvo zemalja Magreba zamijeniti autohtono francusko stanovništvo, što je dokaz njegove antimigrantske politike. Malo je čudno da čovjek koji želi Francusku samo za Francuze iznosi takve stavove budući da je porijeklom iz imigrantske porodice koja je iz Alžira doputovala u Francusku.

Zbog ovih i drugih stavova koji krše Francusku - liberte, egalite fratelite – slobodu, jednakost i bratsvo - 10.000 demonstranata izašlo je na ulice Pariza kako bi izrazili negodovanje zbog kandidature Erica Zemmoura na predsjedničkim izborima 2022 godine.

“On je alat kapitalističke klase koja drži moć, kako bi odgovorili na nedavne protesti – žute prsluke, penzione reforme, klimatski pokret, Black Lives Matter pokret – koji su natjerali šefove i dioničare da se tresu, jer vide da ljudi postaju radikalniji, a da radnici nastavljaju borbu na svim frontovima”, smatra jedan od demonstranata Rafael Henri.

“Ovo je legitiman protest protiv činjenice da u Francuskoj danas imamo kandidata koji je rasista, antisemit, islamofob i koji gazi po prvom članu Deklaracije o ljudskim pravima: Svi smo rođeni slobodni i jednaki”, kategoričan je Edwy Plenel, politički novinar i izdavač žurnala Mediapart.

Tokom predizbornog skupa bio je i napadnut pa je skup iz Pariza zbog bezbjedonosnih razloga premješten u Vilpant, ali ni to nije spriječilo Zemmoura da okupljenim poštovaocima svog lika i djela iznese radikalne stavove kojima se ponosi.

Zanimljivo je što prema anketama francuskih medija Zemmourova popularnost raste, zasad sa sedam na više od 16 posto samo za jednu sedmicu. Možda u prilog tome ide njegova publika, jer Zemmour okuplja i građane, ali i elitu dok je recimo Marine le Pen više usredotočena na radničku klasu.

Pristalice Le Pen  je u posljednje vrijeme kritikuju da je „umila" svoju ekstremnu politiku kako bi sjela u Evropski parlament. Da bi poništila ove tvrdnje Le Pen se udružila sa 15 evropskih krajnje desnih i desnih stranaka u Varšavi, potpisavši zajedničku dekleraciju o novom savezu unutar EU.

“Sretna sam zbog  rezultata sastanka. To je korak naprijed koji je vrlo dobrodošao i koji mi omogućava da budem vrlo optimistična u pogledu budućnosti”, izjavila je Marine Le Pen, liderka stranke Nacionalno okupljanje.

“Nisu komesari, nije administracija, nisu birokrate, nisu direktori u Evropskoj komisiji ti koji će odlučivati kako da živimo. O tome će odlučiti suverene vlade koje žele da sarađuju sa ovim institucijama na evropskom nivou”, rekao je Tomasz Poreba iz stranke Zakon i pravda, član Evropskog parlamenta.

Za predsjedničko mjesto u Francuskoj pored Zemmoura kandidovala se desničarka Valerie Pecresse. Valerie je bila ministrica za budžet za vrijeme Nicolasa Sarkozyja. Bila je i savjetnica Jacquesa Chiraca, a prošle godine u medijima se pominjala kao eventualni novi premijer, prije imenovanja Jeana Castexa. Pecresse se inače zalaže za čvrstu desnicu, ali sekularnu i ekološku. Također se zalaže za ravnopravnost polova u poslovnoj i društvenoj sferi. S njenom pojavom francuska desnica stavlja u sjenu liberale.

Uz to, potpisani zajednički sporazum Le Pen u Varšavi pored Francuske izazvao je strah u evropskom parlamentu od formiranja evropske države unutar Evropske unije, jer sastanak koji je održala desnica i na kojem je potpisala dekleraciju je evropski sastanak, međunarodni sastanak,ali nacionalističkih stranaka.

Prema zamislima kreiranja Evropske unije postojala je premisa da ona funkcioniše kao jedna država - kao jedna država u potpunosti s istim vrijednostima, a ne država s enklavama krajnje desnice koja se želi udružiti kako bi srušila početna načela prvobitne EU.

federalna.ba