Formiranje vlasti u FBiH: Ili dogovor ili ponavljanje izbora!

Nakon Općih izbora stranke u Federaciji BiH više neće moći razvlačiti formiranje Vlade i četiri godine čekati na politički dogovor. Ako u tome ne uspiju u predviđenim rokovima, postoji samo jedan izlaz, a to su novi izbori. Ovo je jedna od najvažnijih posljedica ustavnih promjena koje je bivši visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) nametnuo nakon političke krize koja je kulminirala poslije izbora 2022. godine.

Ustavni mehanizam više ne ostavlja mogućnost političkim akterima da se ne dogovore o formiranju Vlade Federacije i da taj proces pretvore u beskonačno stanje političke blokade. Ranije se dešavalo da izbori prođu, stranke mjesecima pregovaraju, rokovi prolaze, dok postojeća Vlada radi u tehničkom mandatu. Izmjenama Ustava Federacije BiH sada je predviđen precizan slijed postupaka, uz rokove i, kao krajnju posljedicu, prijevremene izbore, pojašnjava profesor ustavnog prava Davor Trlin:

„Prvo se moraju konstituirati nove institucije, uključujući izbor predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH, i tek nakon njihovog izbora aktivira se ustavna procedura za imenovanje nove Vlade. I tu je, naravno, prvi korak određivanje mandatara, gdje predsjednik Federacije nakon konsultacije sa predsjedavajućim i dopredsjedavajućim oba doma Federalnog parlamenta, predsjednicima klubova u oba doma Parlamenta, sa potpredsjednicima Federacije, određuje kandidata za mjesto premijera, odnosno mandatara. Nakon toga mandatar ima rok od 15 dana da predsjednika Federacije izvijesti o sastavu Vlade.“

Međutim, nova procedura ne znači da bi se nakon prvog neuspjelog pokušaja automatski išlo na izbore. Postoji više faza i mogućnosti da Vlada bude formirana, gdje se ostavlja prostor za pregovore, dodatne pokušaje i politički kompromis, ali je taj proces vremenski i institucionalno ograničen, naglašava profesor Trlin:

„Osnovna logika je ovdje jasna – da se omogući političkim akterima dovoljno prostora za dogovor, ali istovremeno da se konačno postavi krajnja granica nakon koje politička blokada više ne može biti trajna. Dakle, više nema beskonačnog čekanja. Ako se iscrpe svi predviđeni mehanizmi za formiranje Vlade, posljedice su prijevremeni izbori.“

Podsjećamo, nakon izbora 2018. nova izvršna vlast uopće nije formirana, zbog čega je sastav imenovan još 2015. ostao na funkciji sve do 2023. godine. Politolog i analitičar Haris Ćutahija ističe da Šmitove izmjene Ustava nisu riješile problem političkih blokada niti mogu natjerati političare da se dogovore, ali su osigurale mehanizam koji bi trebao spriječiti ovakve situacije:

„Najbolji primjer zašto je to važno jeste Vlada Fadila Novalića. Ona je izabrana nakon izbora 2014. godine, a poslije izbora 2018. nova nije formirana, tako da je praktično čitav naredni mandat provela u tehničkom mandatu. Formiranje Vlade može biti i dalje dug i komplikovan proces, ali bi novi sistem trebao spriječiti ono što smo imali nakon 2018, da se promijene izborni rezultati, a da Vlada iz prethodnog mandata nastavi funkcionisati praktično do narednih općih izbora.“

Upravo je iskustvo ove blokade dovelo do uvođenja mehanizma koji sada postavlja granice političkom pregovaranju. Naglasimo da se odnosi samo na Federaciju i kantone, dok su pravila za formiranje Vijeća ministara BiH nepromijenjena.

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.