Finci: Demokratija u BiH je sahranjena u Dejtonu

Država između prava i bezakonja, bahatosti i želje za napretkom. U kojoj zemlji je, pored Bosne i Hercegovine, poštivanje ljudskih prava neophodno nametati? O pravosuđu i pravima u Rezimeu smo razgovarali sa Jakobom Fincijem i Nedimom Ademovićem.

Profesor Ustavnog prava Nedim Ademović pojašnjava da Ustavni sud još uvijek nije odlučio da li su odluke Schmidta ustavne ili ne.

"Takva odluka tek slijedi. Mislim da je ova odluka Ustavnog suda ispravna zato što u ovom trenutku kada je donijeta, posljedice donošenja takve odluke bi bile apsolutno identične posljedicama kada bi se i sama odluka donijela. Samim tim privremena mjera ne bi bila efektna."

Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci kaže da je Željko Komšić pogriješio kada je naveo da je nametnutim izmjenama Izbornog zakona izvršen udar na demokratiju u BiH.

"Demokratije u BiH nažalost ima vrlo malo da bi se na nju moglo udariti. Ona je sahranjena još u Dejtonu. Nema zemlje koja je ovako komplikovano napravljena kao BiH. Kod nas je Federacija federacija naroda što nigdje u pravnoj teoriji ne postoji. S druge strane, mislim da ovo nije puno udarilo na našu demokratiju. Može se tumačiti da je to povećalo demokratiju samim tim što je pojačalo Dom naroda. Pravi udar na demokratiju je dejtonski Ustav."

Na pitanje da li se Schmidt trebao pozabaviti i Republikom Srpskom, Ademović odgovara: "Visoki predstavnik na osnovu Aneksa 10 može šta god misli da je potrebno uraditi. Prema tome, ako želi da interveniše samo u FBiH, on to može uraditi. Bitno je da BiH ide naprijed kroz njegove odluke."

Navodi da u svakoj parlamentarnoj demokratiji koja je složena po svojoj prirodi princip je da većina vlada.

"Bilo koja situacija koja dozvoljava manjini da nameće svoju volju većini je nedemokratsko i mora da ima svoje posebno opravdanje. U BiH nažalost se dešava da se pripisuju rješenja kojima se manjini daju prava da zaustavlja odluke većine. Ako se daje po Ustavu pravo da jedan klub naroda predlaže većini u Zastupničkom domu svog kandidata za potpredsjednika, logično je da to pitanje koje se tiče cijele Federacije i građana ne može se organizovati na način da taj klub nameće svoju volju cijelom Parlamentu. Tu mora doći do kompromisa. Manjina bez opravdanog razloga ne može nametati volju parlamentarnoj većini."

Finci smatra da je Schmidt tek počeo da shvata mentalitet Bosanaca i Hercegovaca.

"Da je tek sad počeo da shvata našu upornost koja je bazirana uglavnom na tvrdoglavosti, a ne na argumentima da se neke stvari postave na svoje mjesto. Nezgoda je u tome što domovi naroda kod nas imaju pravo, koje često i zloupotrebljavaju, da povlače pitanje vitalnog nacionalnog interesa koje uopšte nije definisano. Ako vam je svaka stvar vitalni nacionalni interes, onda ništa nije vitalni nacionalni interes nego samo interes. Vitalni nacionalni interes je nešto što itekako pogađa sva tri konstitutivna naroda koji samim tim imaju neka ekstra prava u poređenju sa ostalim građanima."

Ademović kaže da u formalno-pravnom smislu BiH ima sve što je neophodno da se procesuiraju ljudi koji ne poštivaju odluke Ustavnog suda BiH.

"Problem je što BiH nema tu institucionalnu snagu da provede zakone i da onda kada se to dešava procesuira ljude i adekvatno ih kazni. Niti ovo društvo i politička zajednica ima snage da na neki način sankcioniše ljude koji u javnom prostoru, u politici rade stvari koje su s tačke gledišta zapadnoevropskih demokracija neprihvatljive. Tako da se onda na terenu dešava da stvarate pakt sa đavolom u smislu da priznajete faktički autoritet ljudi koji bi u formalno-pravnom smislu već davno trebali da odgovaraju. To se dešava sa gospodin Dodikom koji masovno krši odluke Ustavnog suda."

Dodaje da se ne može dovoditi u pitanje poštivanje odluka koje su donijete.

"Nije zabranjeno ni pozitivno ni negativno kritikovati odluke čak i Ustavnog suda, ali je dužnost poštivati te odluke dok se one ne promijene."

Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH smatra da stranci utječu na procese u BiH.

"To je nažalost tako. Nije dobro, ali za sada izgleda da nam nema drugog rješenja. Jednostavno oko malo čega se mi možemo dogovoriti."

"Međunarodna zajednica je doprinijela oportunizmu koji vlada u BiH. Dobrim dijelom krivicu snose građani BiH jer oni moraju da ne budu samo pasivni posmatrači onoga što se dešava. Mislim da je uvijek vladavina u državi onakva kako to građani dozvoljavaju ili ne dozvoljavaju", zaključio je Ademović.

federalna.ba