Financial Times: Kriza vlade u Bugarskoj otvara vrata proruskim desničarskim partijama
Proruske desničarske stranke u Bugarskoj mogle bi da zabilježe odličan rezultat na vanrednim izborima u slučaju očekivanog pada vlade proevropskog premijera Kirila Petkova, piše danas londonski Financial Times.
Petkov je zauzeo tvrd stav protiv Rusije zbog njene invazije na Ukrajinu i nedavno je smijenio ministra odbrane Stefana Janeva jer je taj rat opisao kao "specijalnu operaciju", što je formulacija Kremlja.
Međutim, Petkov je sada na putu da padne sa vlasti jer je njegova široka koalicija prošle nedjelje izgubila većinu zbog spora oko proširenja EU, odnosno podrške otvaranju pregovora EU sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom o članstvu.
Sa druge strane, Janev je ponovo u igri, ovaj put kao lider nove nacionalističke stranke Bugarska u usponu, naklonjene Moskvi.
Ako vlada padne, Bugari će po svemu sudeći ići na četvrte izbore u nešto više od godinu dana, na kojima analitičari očekuju znatno jačanje desničarskih stranaka sa proruskim stavom, uključujući i novu koju je osnovao Janev.
Najnovija politička kriza u Sofiji izbila je prošle nedjelje kada je vladajuću koaliciju napustila stranka Ima takvih ljudi, koju vodi populista Slavi Trifonov. On je napustio vladu zbog namjere premijera Petkova da odustane od veta Bugarske na otvaranje pristupnih pregovora sa Skopljem i Tiranom.
Lider male vladajuće stranke Da, Bugarska Hristo Ivanov rekao je da vlada vjerovatno neće moći da opstane, ali je ocijenio da bi vanredni izbori "donijeli isti nered, ali sa više ekstremista".
Vjerovatan ishod najnovije krize, odnosno uklanjanje prozapadnog liberalnog premijera Petkova, dalja politička nestabilnost i kontinuirana blokada proširenja EU, odgovarao bi Moskvi, navodi Financial Times.
Bivši bugarski ambasador u Rusiji Ilijan Vasilev ocijenio je da je povlačenje stranke Ima takvih ljudi iz vlade poslužilo ruskim interesima i pokazalo da je Moskva i dalje u stanju da projektuje moć u Bugarskoj, deceniju i po pošto je pristupila NATO-u i Evropskoj uniji.
Vasilev je izrazio uvjerenje da je Rusija izazvala krizu bugarske vlade, ali nije pružio dokaze za tu tvrdnju. Moskva negira umiješanost u politička previranja u Bugarskoj.
Petkov, koji je završio američki Harvard, postao je premijer u decembru 2021. godine, poslije duge političke krize u zemlji, obećavajući prozapadni kurs i nultu toleranciju za korupciju u najsiromašnijoj članici EU.
Kada je Rusija napala Ukrajinu 24. februara, Petkov se suprotstavio Moskvi, odbio da plaća uvoz ruskog gasa u rubljama i rekao da na kraju godine neće obnoviti dugoročni ugovor sa Gaspromom, vrijedan dvije milijarde dolara godišnje. Rusija je u aprilu odgovorila obustavom isporuke gasa Bugarskoj.
Kriza je počela kada je postalo jasno da Petkov želi da postigne dogovor sa Sjevernom Makedonijom kako Bugarska više ne bi blokirala pregovore Skoplja o članstvu u EU u zamjenu za određene ustupke. Trifonov je tvrdio da je njegova stranka zaobiđena u pregovorima i optužio Petkova za izdaju.
Mnogi Bugari osporavaju makedonski identitet i verziju istorije koja se predaje u školama u Sjevernoj Makedoniji. Istraživanja pokazuju da sada manje od polovine Bugara podržava ulazak Sjeverne Makedonije u EU, dok ih je 2017. bilo dvije trećine.
Pitanje Sjeverne Makedonije vjerovatno će biti od velikog značaja u predizbornoj kampanji. To bi išlo u korist desničarskih stranaka Bugarska u usponu i Preporod. Obje stranke bi mogle da osvoje dvocifren procenat glasova na izborima, navode analitičari.
Iako je malo vjerovatno da će desničarske stranke moći same da formiraju vladu, protiv njih će morati da se udruži većina drugih političkih snaga, uključujući stranku desnog centra GERB bivšeg premijera Bojka Borisova. On je prošle godine smijenjen na izborima poslije decenijske vlasti obilježene korupcijskim skandalima.
federalna.ba/Beta