Film o kraljici Katarini Kosači-Kotromanić bit će prikazan u Brusa bezistanu

Kratkometražni historijski film "Majka kraljica Katarina Kosača-Kotromanić" bit će prikazan u srijedu, 5. augusta u 19.30 sati, u Brusa bezistanu.

Film je nastao prema istoimenom romanu književnice Nataše Bartula Hébert, a donosi priču o životnom putu jedne od najznačajnijih ličnosti bosanske srednjovjekovne historije – kraljici Katarini Kosači-Kotromanić.

Priča o kraljici, majci i sudbini Bosne

Radnja filma prati Katarinin put od Kozograda do Rima, gdje je nakon pada Bosanskog kraljevstva provela posljednje godine života u izbjeglištvu.

Ovo nije samo priča o kraljici koja je izgubila svoju domovinu, već i priča o majci, Bosni i nadi koja nadilazi vrijeme.

Film kroz ličnu tragediju kraljice Katarine – gubitak supruga, kraljevstva, djece i domovine – prikazuje i širu sudbinu Bosne u njenim najtežim historijskim trenucima.

Put od Kozograda do Rima

Kroz filmsku priču Katarina prolazi put od Kozograda, preko Drijeva, Dubrovnika i Splita, sve do Rima, gdje u izbjeglištvu piše svoju posljednju oporuku i ostavlja zavjet budućim generacijama.

Istovremeno se kroz sjećanja oživljavaju posljednji dani srednjovjekovne Bosne, pad Bosanskog kraljevstva, sudbine bosanske vlastele i bol majke kojoj su djeca nasilno oduzeta.

Spoj historijskih izvora i moderne tehnologije

Film je nastao prvenstveno prema romanu Nataše Bartula Hébert, uz dodatne motive i scene iz njenog djela "Dubrovnik, grad nabožićki", kao i rezultate višegodišnjeg istraživanja života kraljice Katarine, Bosanskog Kraljevstva i srednjovjekovne Bosne.

Kroz rekonstruisane srednjovjekovne ambijente, historijske izvore, snažne dijaloge i originalnu muziku Borisa Bartule te kompozicije Nataše Bartule Hébert, film nastoji prikazati ne samo pad jednog kraljevstva, nego i kulturni, jezički i duhovni identitet jednog vremena.

Umjetna inteligencija kao alat za filmsko pripovijedanje

Posebnost projekta je korištenje umjetne inteligencije kao tehnološkog alata za izgradnju vizuelnog svijeta filma i oživljavanje historijske priče.

Ipak, kako navode iz Muzeja Sarajeva, umjetna inteligencija nije zamijenila ljudski element. Umjetno generisani glasovi zamijenjeni su autentičnim glasovima glumaca, novinara, književnika, spikera, umjetnika i prijatelja projekta, koji su likovima dali emociju i uvjerljivost.

Pojedine scene, dijalozi i likovi nastali su kombinacijom historijskih izvora i književne imaginacije, s ciljem što vjernijeg prikaza duha srednjovjekovne Bosne.

federalna.ba/Fena

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.