Filipović-Hadžiabdić: Gender pitanja ne zadiru u oblast nacionalnih interesa

Ni u jednu od tri ozbiljne runde pregovora o ustavnim promjena Bosne i Hercegovine - "Aprilski paket" (2006), "Prudski sporazum" (2008) i "Butmirski sporazum" (2009), nisu bile uključene žene.

To je bio jedan od razloga zbog kojih je nekoliko nevladinih organizacija pokrenulo inicijativu "Građanke za ustavne promjene" koja se zalaže za Ustav Bosne i Hercegovine koji će osigurati veću zaštitu ljudskih prava i sloboda, s posebnim fokusom na rodnu perspektivu.

Inicijativu, koja već dugo sarađuje s Agencijom za ravnopravnost spolova BiH koja djeluje u sastavu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, formirale su aktivistkinje organizacija iz cijele BiH, koje žele da ohrabre sve građane/ke da koriste svoje znanje, energiju i spremnost na uzajamno djelovanje i doprinose ispunjenju ciljeva Inicijative.

Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović-Hadžiabdić podsjetila je da je Agencija, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH još 2007. godine u saradnji s Gender centrom Federacije BiH i Gender centrom Republike Srpske pripremila amandmane na Ustav BiH, Ustav FBiH i Ustav RS.

Napravljena je tada komparativna analiza ustava u regiji i nekoliko država širom svijeta te je pokrenuta šira inicijativa koja je obuhvatala predstavnike parlamentarnih komisija za ravnopravnost spolova, akademske zajednice, ženskih nevladinih organizacija, udruženja osoba sa invaliditetima i nacionalnih manjina.

Organizirana je i velika regionalna konferencija radi razmjene iskustava, a nakon toga formirana je uža radna grupa koja je konsolidirala zaključke i sačinila amandmane na ustave koji su naknadno poslani nadležnim institucijama.

Ipak, kada je u pitanju upotreba gender osjetljivog jezika, Filipović-Hadžiabdić smatra da to nije ustavno-pravna materija te da je ona dovoljno regulirana Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH.

U toku su pripreme za izmjene i dopune Zakona o ravnopravnosti spolova koje idu u smjeru usklađivanja s najnovijim direktivama Evropske komisije te će, napominje Filipović-Hadžiabdić, samo u tom domenu zakon i biti izmijenjen.

- Naime, usklađivanje Zakona o ravnopravnosti spolova s direktivama Evropske unije jedan je od 14 prioritetnih zahtjeva Komisije. Šire izmjene bi zahtijevale drugačiju proceduru što nije moguće postići u roku koji je zadala Evropska komisija - dodala je.

Na pitanje da li bi izmjene Ustava BiH doprinijele punom provođenju Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH, s obzirom da je primjena zakona nepotpuna, Filipović-Hadžiabdić kaže da nažalost u Bosni i Hercegovini još uvijek nije dostignut zadovoljavajući nivo vladavine prava i poštivanja svih zakona na jednak način.

- Svjedoci smo nepoštivanja i odluka ustavnih sudova. Međutim, u zadnje vrijeme primjetni su pomaci u smislu primjene Zakona o ravnopravnosti spolova budući da je povećan broj donesenih sudskih odluka prema tom zakonu - pojasnila je.

Napominje da bi donošenje izmjena Ustava BiH konsenzusom o pitanju punog poštivanja rodne ravnopravnosti, bilo idealno, jer bi se tim poslala poruka pune opredijeljenosti političkih aktera u odnosu na to pitanje.

- Gender pitanja ne zadiru u oblast nacionalnih interesa, što je najosjetljivije pitanje u bosanskohercegovačkom društvu i svakako smatramo da bi to mogla biti tačka ujedinjenja i mogućnost zajedničkog djelovanja pozicije i opozicije - kazala je.

Podvukla je da se ne može govoriti o stvarnom demokratskom Ustavu ako u njegovom donošenju ne učestvuju žene koje čine 50 posto stanovništva Bosne i Hercegovine.

- Da bi procesi bili demokratski moraju da uključuju predstavnike različitih grupa, jer je to jedini način da se različiti interesi objedine ustavom, zakonima i politikom. Za ustavne promjene je to naročito važno jer je to najviši pravni akt koji bi trebalo da sadrži principe i vrijednosti koji se dalje mogu razrađivati zakonskom materijom, politikama, strategijama i akcionim planovima - naglasila je.

Kaže da je ih je upravo to rukovodilo da organiziraju širu platformu vulnerabilnih grupa kada su radili na izradi amandmana na ustave te napominje da rodna pitanja postavljena u osnovnim principima trebaju biti ustavna materija, što dokazuju i primjeri ustava iz regije i svijeta.

U prelaznim i završnim odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova stoji da se svi zakoni trebaju uskladiti u roku od šest mjeseci s tim zakonom. Sve institucije su dužne dostaviti akte Agenciji na mišljenje o usklađenosti s tim zakonom.

- Upravo radimo analizu akata na koje smo dali mišljenja u svjetlu prihvatanja naših sugestija. Imamo i odličnu saradnju s Direkcijom za evropske integracije te dajemo mišljenje na strateške dokumente raznim institucijama u toku apliciranja na IPA fondove - kazala je Filipović-Hadžiabdić.

Agencija već dugo podržava rad Inicijative "Građanke za ustavne promjene", a zajedno su organizirali konferencije o temi rodne perspektive Ustava te Filipović-Hadžiabdić ističe da Agencija od svog osnivanja polaže veliku važnost saradnji s nevladinim sektorom.

Smatra da je saradnja veoma bitna za razmjenjivanje iskustava i praksi zbog čega je potpisano nekoliko memoranduma o saradnji s mrežama nevladinih organizacija.

Oni se zalažu za razvijanje kompetencija i znanja nevladinog sektora i to često naglašavaju i donatorima, jer smatraju da je to jedan od faktora uspješno provedenih aktivnosti.

- Nevladinom sektoru pružamo sve zahtjevane informacije, razmjenjujemo mišljenja s njima i uključujemo ih u rad naših radnih tijela. U okviru naših projekata uvijek planiramo dio finansijskih sredstava za nevladin sektor - podsjetila je.

Osvrnula se na činjenicu da CEDAW Komitet zahtjeva od BiH da u Ustav ugradi definiciju ravnopravnosti spolova i zabranu direktne i indirektne diskriminacije žena u javnom i privatnom životu, kazavši da je Agencija o tome upoznala nadležne institucije.

- Kako imamo već pripremljene amandmane na Ustav BiH planiramo da upoznamo nadležne parlamentarne komisije i zajedno s njima poduzmemo naredne korake, najvjerovatnije da organiziramo tematsku sjednicu - zaključila je u razgovoru za Fenu direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović-Hadžiabdić.

federalna.ba/Fena