Federacija 17 godina bez Zakona o šumama, požari ponovo otkrili slabosti sistema

Šumski požari posljednih dana ponovno su ogolili slabosti sustava zaštite šuma u Federaciji BiH. Dok vatrogasci gase požare, Federacija 17 godina nema Zakon o šumama, a kantoni ovu oblast uređuju vlastitim propisima. Gdje zapinje i koliko nas takav sistem košta? 

„Šuma se općenito ne posmatra kao važan prirodni resurs, već, nažalost, kao politički plijen u kojem svako želi da ovlada na ovaj ili onaj način“, kazao je Haris Mešić, pomoćnik upravnika Šumarije pri Podružnici Bosanski Petrovac.

Dok vatrogasci, pripadnici drugih službi i volonteri ovih dana gase požare širom Federacije, nameće se pitanje koliko je toga moglo biti urađeno prije nego što je prvi plamen zahvatio šumu. Devet kantonalnih zakona postoji bez krovnog zakona na nivou Federacije. Požari su ogolili nemoć manjih administrativnih zajednica da same odgovore na izazove koje sa sobom donose klimatske promjene.

„To sigurno nije na čast državi Bosni i Hercegovini, ne samo ovoj vladi nego svim prethodnim vladama, što smo dozvolili da dođemo u ovu poziciju da Federacija 15 i više godina nema Zakon o šumama“, kazao je Kemal Hrnjić (NiP), ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine.

Novca ima, zakona nema

Hrnjić priznaje da nije optimista da će Zakon o šumama biti usvojen ni do kraja ovog mandata. Dodatni apsurd je, kaže, činjenica da novca za uređenje ove oblasti ima.

„Ono što je interesantno jeste da mi kao Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva imamo obezbijeđena neka sredstva. Radi se o nekoliko miliona maraka koja već 15-ak godina stoje na računu i ne mogu se iskoristiti zbog nepostojanja zakona“, istakao je Hrnjić.

Neuređena oblast šumarstva našla se u fokusu javnosti tek nakon posljednjih požara. Resurs koji pokriva gotovo 60 posto teritorije Bosne i Hercegovine nema adekvatan sistem zaštite. Istovremeno, dobit od šuma ne vraća se nazad u šume.

„I ta sredstva koja na nivou godine iznose i nekoliko miliona maraka, od toga šuma kao ekosistem gotovo da nema ništa“, kazao je Mešić.

Kantoni različito uređuju šume

U takvoj rascjepkanoj oblasti svaki kanton donio je vlastite propise. Unsko-sanski kanton to je uradio 2012. godine. Šume su čestim izmjenama zakona mijenjale čuvare, što nije doprinijelo boljoj zaštiti. Od 2019. do posljednjih izmjena u aprilu ove godine čuvanje šuma bilo je u nadležnosti Kantonalne uprave za šumarstvo. Sada je na Šumskom privrednom društvu Unsko-sanske šume.

„Onda se čuvanje šuma vratilo Upravi za šumarstvo, međutim, oni nikad od 2019. do aprila ove godine nisu preuzeli lugarske reone. U suštini, čuvalo je ŠPD nezakonito, a Uprava za šumarstvo je čuvala, ali u suštini nije čuvala. Samo je primala plate“, rekao je Suad Hrnjica, šef Sektora za šumarstvo u Ministarstvu privrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona.

Da je Krajina mogla spremnije dočekati sezonu požara, stav je premijera Unsko-sanskog kantona. Tvrdi da se mora ispitati gdje se troše milionska sredstva akumulirane dobiti koja na računu imaju Unsko-sanske šume.

„Unsko-sanske šume daju svoj doprinos i daju maksimalan napor u smislu ljudstva, u smislu one opreme koju imaju, ali vidimo da je i to nedovoljno. Mi moramo raspakovati pitanje i vidjeti šta su to Unsko-sanske šume u proteklom periodu uradile“, kazao je Ibrahim Dizdarić (POMAK), premijer Unsko-sanskog kantona.

Do zaključenja ove priče odgovor od aktuelnog direktora Unsko-sanskih šuma nismo dobili.

Prevencija ključna za zaštitu

Struka smatra da se, pored kupovine nove mehanizacije i opreme, još mnogo toga može uraditi na terenu kako bi se požari u budućnosti dočekali spremnije.

„Mislim da je potrebno da u ovom slučaju šumarija koja gazduje možda uradi nove protupožarne prosjeke, da postojeće puteve i prosjeke proširi“, kazao je Mirsad Šehić, pomoćnik gradonačelnika Bihaća za civilnu zaštitu.

Međutim, federalni zakon, očito, nije jedina karika koja nedostaje. Dok institucije godinama traže rješenje, dio odgovora leži i u ponašanju pojedinaca.

„Od 1. jula do danas imali smo 94 intervencije, od toga je bilo 75 intervencija požara šuma, njiva i niskog rastinja. Uglavnom je uzrok ljudski faktor“, istakao je Husein Grahović, komandir Vatrogasne jedinice Velika Kladuša.

Dok se požari gase, pitanje odgovornosti ostaje otvoreno. Bez krovnog zakona, jasnih nadležnosti i ulaganja u prevenciju, šuma ostaje između institucija, a svaki novi požar pokazuje cijenu takvog sistema.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.