Evropski put zemalja Zapadnog Balkana podijelio Brisel
Evropski put zemalja Zapadnog Balkana ponovo je podijelio Brisel. Dok se za veći dio regije, uključujući Bosnu i Hercegovinu, predlažu nova, restriktivna pravila i takozvano „članstvo drugog reda”, Crna Gora je, prema posljednjim informacijama, potpuno izuzeta iz ovog scenarija. Žestok otpor uvođenju dvostrukih aršina pružile su Italija i susjedna Hrvatska.
Hoće li novi uslovi, koje zagovaraju Francuska, Njemačka i države Beneluksa, ugasiti evropski entuzijazam na Balkanu? Prijedlog o „postepenoj integraciji” predviđa da nove članice uđu na zajedničko tržište, ali da im se na duži period uskrati pravo veta i punopravno odlučivanje. Ovakav plan izazvao je diplomatski alarm u Rimu. Italijanska premijerka Đorđa Meloni (Giorgia) poručila je da ova regija mora biti tretirana kao prioritet.
„Zapadni Balkan nije rub Evrope, već njeno samo srce. Italija je posvećena djelovanju u Briselu da bi uspostavili strateški pristup. Ne možemo dopustiti da ova regija još dugo ostane izvan Evropske unije.”
Ovaj stav Italije nije usamljen. Rim je pokrenuo široku diplomatsku ofanzivu unutar neformalne grupe Prijatelji Zapadnog Balkana, okupivši oko sebe Austriju, Češku, Slovačku, Grčku i Sloveniju. Zajedno sa susjednom Hrvatskom, ova sedmorka je uputila zvanično pismo Briselu, odbacujući mogućnost stvaranja drugorazrednog statusa. Italijanski šef diplomatije Antonio Tajani eksplicitno zahtijeva ravnopravnost:
„Od ulaska zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju zavisiće politička snaga našeg kontinenta. Evropska unija mora očuvati jednakost država članica nakon pristupanja i osigurati izostanak novih zahtjeva ili uslovljavanja. Evropska integracija neće biti potpuna sve dok se balkanske zemlje ne pridruže našoj porodici.”
Izuzetno važan glas protiv uvođenja dvostrukih aršina stiže i iz Zagreba. Hrvatska, kao najmlađa punopravna članica, aktivno lobira da njeni susjedi dobiju isti tretman i jednake privilegije. Šef hrvatske diplomatije Goran Grlić Radman šalje jasnu poruku:
„Evropska budućnost Zapadnog Balkana od strateške je važnosti za sigurnost, stabilnost i prosperitet cijele Evrope. Taj proces mora ostati utemeljen na individualnim zaslugama država kandidatkinja, uz strogu, ali pravednu uslovljenost, dok punopravno članstvo treba ostati njegov konačni cilj.”
Dok se za Bosnu i Hercegovinu i ostatak regije tek kroje restriktivna pravila, u Briselu se paralelno dešava istorijski presedan. Prvi put nakon više od dvije decenije, Evropska unija u istom danu održava čak četiri međuvladine pristupne konferencije, što jasno pokazuje da se nova ograničenja ne odnose na zemlje koje brzo provode reforme. Pozitivnu stranu briselske politike naglasila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos:
„Danas je ‘super utorak’ za politiku proširenja Evropske unije, jer se prvi put, nakon više od dvije decenije, u istom danu održavaju četiri međuvladine pristupne konferencije. Naše četiri predvodnice, Ukrajina, Moldavija, Albanija i Crna Gora, prave velike korake naprijed.”
Dok Crna Gora kao lider pregovora čvrsto korača ka cilju, pažnja Evropske unije ostaje usmjerena i na našu zemlju. Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas (Kallas) potvrdila je planove za jači angažman Evrope na našim prostorima:
„Budućnost Bosne i Hercegovine je u Evropskoj uniji. Nedavni događaji pokazuju da su vrata Unije i dalje širom otvorena za nove članice. Sa Crnom Gorom pripremamo ugovor o pristupanju. Albanija je otvorila sva pregovaračka poglavlja. Ukrajina i Moldavija počele su pristupne pregovore. Bosna i Hercegovina ne može sebi priuštiti da zaostaje za drugima. Dosljedno provođenje reformi najbrži je i najefikasniji način za napredak u procesu pristupanja.“
Za Bosnu i Hercegovinu poruka iz Brisela nikada nije bila jasnija. Dok saveznici u Rimu i Zagrebu brane princip ravnopravnosti, pregovaračka pravila se zaoštravaju. Dokazi sa briselskog 'super utorka' pokazuju da se vrata otvaraju samo za one koji rade. Bosna i Hercegovina bi, zbog unutrašnjih političkih blokada i sporih reformi, moglo platiti najveću cijenu ako restriktivni modeli budu usvojeni prije nego što formalno ubrzamo naš evropski put.
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.