Sporazumi Berlinskog procesa čekaju provedbu, Bosna i Hercegovina stagnira

Sporazumi potpisani u okviru Berlinskog procesa nisu adekvatno provedeni, uglavnom zbog spornih odnosa Srbije i Kosova, koji predstavljaju prepreku regionalnom dogovoru. Šta Bosna i Hercegovina može očekivati zbog zastoja na evropskom putu, uzimajući u obzir činjenicu da prečica nema? Ono što je izvjesno jeste da je integracija regije imperativ te da provedba potpisanih sporazuma može olakšati kretanje ljudi, komunikaciju, razmjenu i ekonomske procese, uz prilagođavanje standardima Evropske unije.

Berlinski proces bez punog učinka

Ubrzanje evropskih integracija zemalja Zapadnog Balkana jedan je od glavnih ciljeva Berlinskog procesa. Godišnje okupljanje lidera iz regije s evropskim zvaničnicima prilika je da se ocijeni dosad urađeno i napravi presjek stanja. Dok države regije napreduju i ispunjavaju reformske obaveze, Bosna i Hercegovina već gotovo dvije godine stagnira. Početni napredak zaustavile su blokade, a ucjenjivačka politika u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine i Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine diktirala je tempo reformi.

Ipak, predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto iz Budve je poslala optimističnu poruku. U saopćenju Generalnog sekretarijata Vijeća ministara Bosne i Hercegovine navedeno je da punopravno članstvo u Evropskoj uniji ostaje strateški cilj naše zemlje.

„Predsjedavajuća Krišto naglasila je da punopravno članstvo u Evropskoj uniji ostaje strateški cilj Bosne i Hercegovine te da regionalna saradnja mora biti most ka tom cilju. Istakla je opredijeljenost Bosne i Hercegovine za nastavak evropskog procesa, uz očekivanje snažnije podrške Evropske unije i konkretnog vrednovanja ostvarenog napretka“, navedeno je u saopćenju.

Reforme koje koče evropski put

Evropska komisija već je ocijenila ostvareni napredak i više puta upozorila Bosnu i Hercegovinu da bi mogla ostati bez gotovo 374 miliona eura ukoliko do kraja decembra ove godine ne provede potrebne reforme. Osim sredstava iz Plana rasta, na čekanju je i ratifikacija svih sporazuma potpisanih u okviru Berlinskog procesa, što Bosnu i Hercegovinu izdvaja od ostalih zemalja regije.

Koordinator Inicijative za monitoring evropskih integracija Transpareny Internationala Bosne i Hercegovine Edo Kanlić smatra da izostanak konkretnih poteza pokazuje raskorak između političkih obećanja i stvarnog napretka.

„Zakoni koji su bili potrebni za početak pregovora, poput Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine i Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, nikada nisu usvojeni, a nije imenovan ni glavni pregovarač. Sve to govori da je deklarativna podrška evropskom putu, koju su političke stranke u Bosni i Hercegovini promovirale u proteklom periodu, uglavnom ostala mrtvo slovo na papiru i da se rezultati ne vide u praksi“, kazao je Kanlić.

Motivacija za reforme sve slabija

Evropska unija Bosni i Hercegovini više nema čime zaprijetiti, niti političarima može ponuditi nešto što bi ih motiviralo da ubrzaju evropski put, smatraju stručnjaci. U postizbornom preslagivanju vlasti teško je očekivati da će reformske obaveze biti ispunjene do kraja godine.

Direktor Vanjskopolitičke inicijative Bosne i Hercegovine Haris Ćutahija upozorava da je zemlja izgubila zamah u provođenju reformi.

„Mislim da je bespovratno izgubila i tu dinamiku u provođenju reformi. Motivacija koja je dolazila od Evropske unije jednostavno je propala. Ne želim zvučati pesimistično, ali ne vidim da će se tu išta promijeniti“, izjavio je Ćutahija.

Najave preglasavanja i blokada

Dok se čeka formiranje nove državne koalicije, sastav Predsjedništva Bosne i Hercegovine već je poznat: SNSD-ova Željka Cvijanović, HDZ-ova Darjana Filipović i SDP-ov Denis Bećirović. Milorad Dodik već je najavio mogućnost preglasavanja Bećirovića, što bi moglo imati posljedice i po proces evropskih integracija, posebno kada je riječ o imenovanju glavnog pregovarača.

SNSD je ranije oborio zaključak da on bude imenovan u Zastupničkom domu. Sada bi trebao proći Predsjedništvo i odobrenje upravo SNSD-a, koji je više puta rekao da ne želi u Evropsku uniju.

Ekonomska ekspertica Svetlana Cenić upozorava na političke odnose koji bi mogli dodatno otežati donošenje odluka.

„Ako krenemo od Predsjedništva pa nadalje, poluge vlasti i ključevi Bosne i Hercegovine više su u rukama HDZ-a i SNSD-a. Bit će tu raznih političkih trgovina ukoliko se uopće želi približiti Evropskoj uniji“, kazala je Cenić.

Glavni pregovarač direktna je veza između države i Brisela i njegova zagovaranja mogu biti ključna ka evropskom putu. U najavama preglasavanja i blokada biće jako teško napraviti zajednički pristup. I neće biti bitno samo pitanje kadrovske politike, već na koji način će cijeli biti pripremljen za same reforme.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.