Evidencije s biroa tek puka statistika, poslodavci traže izmjene

Brojke o nezaposlenim osobama u Federaciji Bosne i Hercegovine, odavno je jasno, postale su tek statistički podaci. U situaciji kada poslodavci vape za radnom snagom postavlja se pitanje da li su zaista sve osobe na evidencijama Službi za zapošljavanje ujedno i tražioci zaposlenja. Kako razgraničiti aktivne od pasivnih tražilaca zaposlenja, a da se ne ugroze osnovna prava nezaposlenih - razgovaralo se posljednjih dana i u Zeničko-dobojskom kantonu.

Radi se o inicijativi poslodavaca koji smatraju da je u trenutku kada se suočavaju s nedostatkom radne snage neohodno definirati ko je, zapravo, na evidencijama nezaposlenih stvarni tražilac zaposlenja, a ko po osnovu nezaposlenosti ostvaruje prava, konkretno - pravo na zdravstvenu zaštitu. Cilj inicijative je da se obavezno zdravstveno osiguranje osigura i za građane koji ne spadaju niti u jednu skupinu osiguranika.

Prema tome bi za osobe koje nisu aktivni tražioci zaposlenja zdravstveno osiguranje padalo na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja, a Službe za zapošljavanje bi se rasteretile plaćanja tih obaveza.

Finansiranje zdravstvenog osiguranja nezaposlenih

Na evideniciji Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona je oko 50.000 nezaposlenih osoba i ta brojka varira iz mjeseca u mjesec, a za zdravstveno osiguranje iz budžeta te institucije godišnje se izdvaja preko četiri miliona.

S druge strane, učešće nezaposlenih osoba i članova njihovih porodica u broju osiguranih lica u ZDK-u je 21,66 posto, što za Zavod zdravstvenog osiguranja godišnje donosi rashode koji su mnogo veći od prihoda po tom osnovu.

Budući da se zaista radi o velikom broju osoba na evidenciji nezaposlenih, inicijativa je ponovo aktuelizirana i u ovom kantonu. Konkretno, Kantonalna vlada sa socijalnim partnerima radi na usaglašavanju i definiranju konkretnog stava koji bi bio upućen ka višem nivou vlasti.

Da na birou rada tek rijetki traže zaposlenje odavno je poznata činjenica. Drugi se, ipak, javljaju redovno zbog ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje dok neki čekaju stjecanje uslova za penzionisanje po osnovu godina starosti.

„Možemo govoriti o osobama koje su aktivni tražioci posla, ali pored njih imamo i osobe koje čekaju da steknu pravo na dokup staža“, navodi Anto Pešić, direktor Službe za zapošljavanje ZDK-a.

Nerealizovane zakonske izmjene i nelogičnosti u postojećim rješenjima

Poslodavci koji u posljednje vrijeme ukazuju na evidentan problem nedostatka radne snage smatraju da je nužno izvršiti zakonske izmjene kako bi se jasno definisao broj aktivnih tražilaca zaposlenja. Stoga su izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju jedan od prijedloga u setu zakona koje su predložili poslodavci u Federaciji.

„Imamo potrebe za uvozom radne snage, a na drugoj strani imamo 200.000 osoba na zavodima za zapošljavanjem koji su, navodno, tražioci posla. Moramo iščistiti te evidencije i da zavodi za zapošljavanje postanu posrednici u zapošljavanju i traženju posla“, ističe Ibrahim Meškić, potpredsjednik Udruženja poslodavaca ZDK-a.

Predstavnici sindikata u Ekonomsko-socijalnom vijeću slažu se da bi Službe za zapošljavanje trebalo staviti u funkciju produktivnog zapošljavanja u što većem obimu, no tvrde da se u pozadini radi tek o stvaranju pritiska na donosioce odluka kako bi se olakšao uvoz radne snage iz zemalja trećeg svijeta.

„Nećemo prihvatiti brisanje nezaposlenih osoba s evidencije po bilo kom osnovu ukoliko im neće biti osigurano zdravstveno osiguranje na drugi način, a sindikat se protivi i prekomjernom uvozu radne snage jer će to biti pritisak na domicijelne radnike“, poručuje Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK-a.

Poslodavci, pak, tvrde da su u aktuelnim zakonskim rješenjima i brojne nelogičnosti.

„Apsurd je da zaposleni radnici kod poslodavaca koji nisu uplatili zdravstveno osiguranje nemaju pravo na zdravstvenu zaštitu, dok istovremeno nezaposleni koji se nalaze na evidencijama to mogu“, ističe Meškić.

U aktuelnoj situaciji za zdravstvenu zaštitu nezaposlenih biroi rada zavodima zdravstvenog osiguranja uplaćuju milionske iznose dok zavodi, s druge strane, po ostvarivanju prava zdravstvene zaštite izdvajaju dodatna sredstva. Za jedne bi značilo olaškanje u budžetu, za druge dodatno opterećenje.

„Godišnje preko četiri miliona KM trošimo na zdravstveno osiguranje. S ta četiri miliona mogle bi se provesti sve aktivne politike zapošljavanja, ali opet treba tu analizirati šta je sa ZZO, da li oni to mogu podnijeti“, govori Pešić.

„Prenošenje obaveza plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje u cijelosti sa Službe za zapošljavanje na Zavod zdravstvenog osiguranjaje neprihvatljivo i neprovodivo i ugrozilo bi stabilnost zdravstvenog sistema“, poručuju iz ZZO ZDK-a.

Primjer razdvajanja aktivnih i pasivnih tražilaca zaposlenja u RS-u kao moguće rješenje

U cijeloj priči jedno je jasno: pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu je Ustavom zagarantovano pravo svakog građanina. No, na koji način razgraničiti aktivne tražioce posla od osoba koje na biroima rada ostvaruju prava i benefite pitanje je na koji je trenutno teško pronaći odgovor, s obzirom na različite argumente.

Kako se radi o jednom prijedlogu iz seta mjera koje je predložila grupacija poslodavaca u Federaciji, o navedenim izmjenama u konačnici će se morati očitovati i izvršna i zakonodavna vlast u Federaciji.

Za aktuelnu temu izmjena Zakona o zdravstvenog osiguranju vezane su i izmjene Zakona o posredovanju u zapošljavanju. Radi se o reformama koju poslodavci očekuju, no veoma važni će biti i statovi kantonalnih vlasti kao i ostalih aktera s obzirom na ranije navedene razloge.

A primjer kako bi se moglo pronaći rješenje pa čak i dodatno unaprijediti zakonska rješenja nalazi se u zakonima koji se primjenjuju u RS-u, s obzirom na to da su u tom entitetu već nekoliko godina razdvojeni aktivni od pasivnih tražilaca zaposlenja.

federalna.ba