EU obnavlja kapacitete odgovora na krizne situacije
(Izvor: Fena/screenshot)

EU obnavlja kapacitete odgovora na krizne situacije

Datum 30. maj označava početak sezone šumskih požara u Evropskoj uniji. Evropski komesar za upravljanje krizama Janez Lenarčič govorio je za Evropsku Redakciju (European Newsroom - enr), čiji je i Fena član, o odgovoru na krizu, klimatskim promjenama i 10. godišnjici od osnivanja Centra za koordinaciju odgovora u hitnim situacijama (ERCC).

Ljeto 2022. godine bilo je najtoplije ljeto zabilježeno u Evropi. Također je zabilježena druga najgora sezona šumskih požara otkad se vode evidencije, po broju požara kao i po broju opožarenih površina, kazao je u intervjuu za enr Janez Lenarčič, slovenski komesar zadužen za civilnu zaštitu i humanitarnu pomoć.

-  Dugoročniji trendovi nepogrešivo pokazuju jedan smjer: suočit ćemo se s još više toga - dodao je.

Suho vrijeme u kombinaciji s vrućinom glavni je pokretač šumskih požara, a ova godina već je mnogo sušnije od prosjeka, objasnio je slovenski političar, ukazujući na situaciju u Portugalu, Španiji, Francuskoj i Njemačkoj, koje su tražile pomoć u gašenju požara prošle godine.

Rekordne temperature 2022. godine pridonijele su i rekordno niskim vodostajima rijeka i jezera, što je zauzvrat uticalo na druge sektore poput prometa ili energetike, kazao je Lenarčič.

Dosadašnja iskustva u kombinaciji s prognozama prirodnih katastrofa bili su među ključnim razlozima za povećanje vatrogasnih kapaciteta unutar Evropske unije. Ugovori će se podijeliti državama članicama koje će ugostiti povećani kapacitet flote za gašenje požara iz zraka.

Provođenje mjera za sprječavanje požara postajalo je sve važnije. Pogotovo jer sezona požara počinje ranije i traje duže nego prije, a većina šumskih požara uzrokovana je ljudskim faktorom, istaknuo je Lenarčič.

Požari više nisu ograničeni na jugoistočni dio Evrope i mediteransku regiju, dodao je komesar. To zahtijeva daljnje napore u kapacitetima odgovora, ali i u prevenciji, što je precizirano u Akcijskom planu za prevenciju šumskih požara koji uključuje inicijative i preporuke, rekao je Lenarčič. Iako se državama članicama ništa ne može nametnuti jer je to njihova vlastita nacionalna nadležnost.

Katastrofe ne poznaju granice

ERCC je središte Evropske komisije za upravljanje kriznim situacijama, tijelo koje koordinira hitne reakcije Evropske unije i njezinih država članica i pokretač Evropskog mehanizma civilne zaštite koji je uspostavljen 2001. godine.

Bavi se katastrofama koje je uzrokovao čovjek kao što su rat, prirodnim katastrofama kao što su pandemije, poplavama, potresima i požarima, ali također strateški radi na područjima hemijske, biološke, radiološke i nuklearne pripravnosti, kao i logistike, transporta, skloništa i energije.

Lenarčič je izjavio da je ERCC ima mnogo posla od početka mandata sadašnje Komisije 2019. godine. To je bilo zbog pandemije Covida-19 kao i ruske invazije na Ukrajinu, ali i povećane učestalosti i intenziteta raznih vremenskih uvjeta koji pokazuju da smo već „duboko zaglibili u klimatsku krizu”, objasnio je, dodavši da postoje promjene koje su već nepovratne, a koje je potrebno ublažiti.

- Nalazimo se u novoj normali i to zahtijeva djelovanje u svim fazama ciklusa upravljanja krizama, ne samo kao odgovor, već i posebno u pogledu prevencije i pripremljenosti - naveo je.

Objasnio je da, iako je prema pravnoj osnovi civilna zaštita odgovornost država članica, gdje je komisija imala podržavajuću ulogu, povećana učestalost i intenzitet prirodnih katastrofa mogla bi nadvladati kapacitete pojedinih država članica.

U posljednja dva desetljeća Mehanizam civilne zaštite Unije bio je aktiviran u prosjeku 20 puta godišnje, što znači jednom ili dva puta mjesečno, objasnio je Lenarčič. Međutim, došlo je do naglog porasta: od početka mandata sadašnje Komisije, mehanizam je aktiviran više od 100 puta svake godine, s prosječno jednom do dvije aktivacije svake sedmice.

Zahtjevi za pomoć iz zemlje računaju se s obzirom na jednu određenu krizu ili katastrofu.

- U tom smislu, zahtjev iz Ukrajine, zbog krize izazvane ruskom invazijom, računa se kao jedan - rekao je komesar za upravljanje krizom, dodajući da je u stvari od početka ruske invazije bilo više od 120 zahtjeva samo iz Ukrajine.

-Zemlje koje traže pomoć ne moraju biti članice Evropske unije, zemlje poput Sirije i Čilea tražile su pomoć u prošlosti. Svaka država može zatražiti pomoć od Mehanizma civilne zaštite Unije i ona to i čini - dodao je.

Dok je Lenarčič rekao da 2023. godine nijedna država još nije zatražila pomoć za šumske požare, kapaciteti za gašenje požara na nivou EU povećani su u pripremi za nadolazeću sezonu požara s 13 aviona u 2022. godini.

- Imat ćemo deset srednjih amfibijskih aviona, 14 lakih amfibijskih aviona i četiri srednja i teška helikoptera - objasnio je komesar, dodajući da se kapacitet flote za pokrivanje vode otprilike udvostručio.

Nije jeftino, ali je potrebno

Uz povećani broj aktiviranja mehanizma i incidenata potrebne pomoći, kao i očekivanog porasta učestalosti i intenziteta vremenskih nepogoda, Lenarčič je dodao da su finansijska sredstva u osnovi ista kao što je planirano u aktualnom Višegodišnjem finansijskom budžetu, usvojen 2018. godine prije pandemije ili ruske invazije na Ukrajinu.

Budžet EU-a za civilnu zaštitu iznosio je oko 1,2 milijarde eura za sedmogodišnji period i nije adekvatan s obzirom na izazove, smatra Lenarčič. Dodatno je dodijeljeno dodatno finansiranje EU-a u vrijednosti od oko dvije milijarde eura, prvenstveno kao odgovor na pandemiju i povećanje otpornosti i pripremljenosti za buduće pandemije.

- Svake godine nam treba oko 75 miliona eura pojačanja. To pokazuje da ćemo evropsku civilnu zaštitu morati postaviti na solidniju finansijsku osnovu, jer već sada ne možemo proći ni jednu godinu bez pojačanja. Dobivamo pojačanja kad nam trebaju, ali to nije baš dobra osnova za potpuni rad - kazao je.

- Globalno zatopljenje je činjenica. Njegov negativan uticaj na klimu je činjenica. Jedan od simptoma toga je povećana učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih nepogoda. Dakle, potrebno je djelovati - primijetio je Lenarčič, navodeći da se treba osloniti na nauku kada je riječ o suočavanju s onima koji sumnjaju u realnost klimatskih promjena.

Ističe da zelena tranzicija neće biti jeftina, to će koštati i zahtijevat će ulaganja, ali važno je biti svjestan toga da ukoliko se to ne učini trošak će biti mnogo veći.

Istaknuvši da je potrebno pojačati napore na području pripravnosti, Lenarčič je nedavno pokretanje tzv. Ciljeva otpornosti na katastrofe objasnio kao "oblik preporuke državama članicama EU". Trenutno države članice rade na njihovoj provedbi, što je olakšano inicijativom za svaki cilj otpornosti na katastrofe.

- Ti ciljevi su bolje predviđanje, bolja priprema, uzbunjivanje u smislu poboljšanja sistema ranog upozoravanja, zatim reagiranje. Kada dođe do katastrofe, morate organizirati odgovor. I na kraju, osigurati operativno stanje i učinkovitost mehanizama odgovora na krize - zaključio je Lenarčič u intervjuu za enr.

federalna.ba/Fena

Evropska Unija šumski požari