EU nastoji obnoviti veze s Turskom kao ključnim partnerom u Ukrajini

Evropska unija nastoji obnoviti odnose s Turskom, koju vidi kao ključnog partnera u postratnom poretku i sigurnosti Crnog mora, dok komesarka za proširenje Marta Kos u petak stiže u Ankaru s porukom da će mir u Ukrajini promijeniti evropske realnosti.

Ipak, Brisel poduzima oprezne korake prema zemlji koja nazaduje u demokratiji i čiji lider, Recep Tayyip Erdoğan, zatvara istaknute političke protivnike, piše Politico.

- Mir u Ukrajini promijenit će realnosti u Evropi, posebno u regionu Crnog mora. Turska će biti veoma važan partner za nas - izjavila je Kos uoči putovanja.

Turska ima druge po veličini oružane snage u NATO-u i zauzima ključnu stratešku poziciju u Mediteranu i na Bliskom istoku. Ankara kontrolira Bosfor, što joj daje ogroman utjecaj na regionalnu sigurnost, a odigrala je ključnu ulogu u posredovanju sporazuma o Crnom moru u julu 2022. koji je omogućio siguran prolaz brodovima s ukrajinskim žitom.

Zemlja sa 88 miliona stanovnika također je najavila da je spremna poslati mirovne trupe u Ukrajinu ako se postigne dogovor s Rusijom, te da bi preuzela vodeću ulogu u sigurnosti Crnog mora.

Međutim, odnosi između EU i Turske godinama su se pogoršavali, a nisu pomogli ni Erdoganov zaokret ka autokratiji i njegov obračun s opozicionim gradonačelnicima. Iako je zvanično kandidat za članstvo u EU, pregovori su zamrznuti od 2018. godine.

- U posljednjim izvještajima o proširenju EU vidjeli smo korake udaljavanja od standarda EU, posebno u oblasti vladavine prava i demokratije - rekla je Kos. 

U Ankari, kako bi se napravili prvi koraci ka približavanju, Kos će prisustvovati ceremoniji na kojoj će Evropska investiciona banka i Turska potpisati zajam od 200 miliona eura za projekte obnovljive energije. EIB je obustavio novo kreditiranje Turske 2019. zbog spora oko bušenja nafte i gasa kod Kipra.

Također u petak, Komisija će predstaviti studiju o napredovanju agende prekogranične povezanosti s Turskom, Centralnom Evropom i Južnim Kavkazom. Studija pokazuje kako su potrebna ulaganja za jačanje transporta, trgovine, energije i digitalnih veza.

Ovo su simbolični prvi koraci ka vraćanju Ankare u evropski okvir, ali nisu ono što Turska zaista želi od EU, a to bi bila ažurirana carinska unija. Stari sporazum potpisan je 1995. godine.

Novi trgovinski sporazumi koje je Brisel potpisao s Indijom i grupom južnoameričkih zemalja Mercosur stavljaju Tursku u konkurentski nepovoljan položaj. Kada stupe na snagu, Ankara će biti primorana da omogući bescarinski pristup robi iz tih zemalja, ali taj benefit neće biti uzvraćen. Čak je i Ekrem İmamoğlu, demokratski izabrani gradonačelnik Istanbula, čije je hapšenje prošlog marta izazvalo masovne proteste širom zemlje i međunarodnu osudu, podržao unapređenje sporazuma o carinskoj uniji.

federalna.ba/Fena