Eskalacija nasilja bandi u Venecueli
U najnovijoj eskalaciji sukoba policije i bandi u Karakasu protekle sedmice poginulo je više od 20 osoba dok vlasti pokušavaju da suzbiju kriminalne grupe koje nastoje da prošire svoju teritoriju usred vakuuma u omjeru snaga do kojeg je došlo zbog nedostatka policije, prenio je danas Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija.
Također, Venecuela je trenutno zahvaćena političkom, ekonomskom i humanitarnom krizom.
Venecuelanski zvaničnici saopštili su da su 22 pripadnika bandi i četiri policajca poginula u dvodnevnim sukobima u Karakasu dok je neprecizirani broj civila poginuo i skoro 40 ljudi povrijeđeno, prenosi BBC.
Ministarka unutrašnjih poslova Carmen Melendez rekla je u subotu da je policija "napredovala u razbijanju kriminalnih struktura prisutnih na tim teritorijama s namjerom da siju teror".
Lokalne grupe za ljudska prava pozvale su na deeskalaciju nasilja, izražavajući "duboku zabrinutost za živote i bezbjednost" lokalnih stanovnika.
Vlada optužuje opoziciju da je uz pomoć stranih sila organizovala nasilje kako bi destabilizovala predsednika Nicolasa Madura, dok opozicione medijske kuće navode da je za to kriva vlada uz tvrdnje da je moć bandi "rezultat toga što je (vlada) tim kriminalcima dala sve vrste prednosti".
Venecuela je, ukazuje britanski javni servis, godinama zahvaćena krizom sa sve izraženijim političkim nezadovoljstvom dodatno podstaknutim hiperinflacijom, isključenjima struje i nestašicom hrane i lijekova.
Kritičari kažu da su zanemarene osnovne službe, kao što su policija, zdravstvena zaštita i održavanje puteva.
Ulazak venecuelanskih bezbjednosnih snage u četiri siromašna kvarta Karakasa s ciljem da okončaju dvodnevne borbe gangstera i policije bio je prvi put poslije nekoliko godina da su vlasti pokrenule veliku ofanzivu protiv teško naoružanih bandi koje de facto kontrolišu dijelove prijestonice, ukazuje agencija France presse.
Vlasti su u četvrtak izdale naloge za pretres i ponudile nagrade u iznosu do 500.000 dolara za šefove bandi koji stoje iza prošlosedmičnih smrtonosnih sukoba i koji su u bjekstvu.
U sličnim sukobima u junu su poginule najmanje tri osobe, među kojima i medicinska sestra koja je stradala od zalutalog metka.
Venecuela ima jednu od najvećih stopa nasilja na planeti, ističe AFP dodajući da je u 2020. organizacija koja prati nasilje u Venecueli zabilježila 12.000 nasilnih smrti, što je 45,6 na 100.000 stanovnika, odnosno sedam puta veća stopa od globalnog prosjeka.
Vlada Venecuele je praktično izgubila kontrolu nad velikim oblastima od lokalnih mafijaša i kolumbijskih gerilaca, piše Bloomberg, naglašavajući da posljednja runda sukoba pokazuje kako se Madurova administracija bori da zadrži uticaj nad siromašnim kvartovima prijestonice koji su nekada bili pod čvrstom kontrolom njegovih pristalica.
Nejasno je šta je izazvalo najnovije nasilje, ali je vlada ponudila nagradu od pola miliona dolara za informacije koje bi dovele do hapšenja Carlosa Luisa Revetea zvanog "Koki", za koga kažu da je vođa najmoćnije bande u Karakasu, a također je ponudila istu nagradu za još dvojicu vođa bandi.
Vlada je, ukazuje Bloomberg, 2013. pregovarala o primirju s nekim bandama i postavila takozvane "mirovne zone" u koje snage bezbjednosti nisu zalazile.
To je kvartove kao što je Kota 905 pretvorilo u oblasti pod kontrolom kriminalaca koji rade kroz iznuđivanje, kidnapovanje i krijumčarenje narkotika.
Vlasti su u te zone u četvrtak poslale specijalne snage koje je, naglašava Bloomberg, visoka komesarka UN za ljudska prava, Michelle Bachelet ranije optužila da su vršili vansudska pogubljenja i preporučila njihovo raspuštanje.
Pojedini analitičari smatraju da bande u Venecueli pokušavaju da steknu veću teritorijalnu kontrolu usred vakuuma moći podstaknutog nedostatkom rada policije dok stanovnici naselja pod kontrolom bandi nerijetko negoduju zbog policijskog nasilja, ukazuje The Washington Post.
Posljednjih godina Maduro je pojačao kontrolu nad državnim institucijama, ali se, naglašava list, i dalje bori da uspostavi državnu kontrolu u dugo zapostavljenim dijelovima zemlje, pa i u prijestonici.
Poslije odluke vlade iz 2013. da povuče snage bezbjednosti u okviru politike "mirovnih zona", bande su uskočile u pojedine kvartove i sada drže monopol vlasti na tom području.
Naseljima poput Kote 905 u kojem živi oko 300.000 ljudi, upravljaju velike kriminalne grupe sastavljene od nekoliko manjih i koje, prema pisanju The Washington Posta, vrše socijalnu kontrolu nenasilnim sredstvima kao što su podjela hrane i davanje igračaka djeci tokom praznika.
federalna.ba/Beta