Emir Zlatar o 12. tomu: Bosanski se više ne može osporavati, rječnik će pokazati njegovo historijsko bogatstvo

Povod novog izdanja FTV intervjua, u kojem je gost bio generalni sekretar Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca Emir Zlatar, bila je promocija 12. toma bosanskog rječnika, u izdanju Vijeća. Razgovor je otvorio i šira pitanja o položaju Bošnjaka u Bosni i Hercegovini i s političkog i s identitetskog aspekta.

Zlatar je kazao da je cilj promocija bosanskog rječnika u što većem broju gradova u kojima žive govornici bosanskog jezika, ističući da je riječ o projektu koji treba predstaviti bogatstvo jezika.

„Cilj je da u što većem broju gradova gdje žive govornici bosanskog jezika, prije svega Bošnjaci kojima je to maternji jezik, kao i oni bosanski Srbi i Hrvati, koji su se na popisu 2013. godine, a njih imamo, i Ostalih negdje oko 3,9% u odnosu na popis stanovništva kojima je maternji jezik bosanski, da prezentiramo ustvari to jedno bogatstvo bosanskog jezika“, kazao je Zlatar.

Govoreći o promocijama koje su planirane i u gradovima poput Zvornika i Banje Luke, Zlatar je istakao da se, prema njegovom mišljenju, pitanje osporavanja bosanskog jezika više ne može posmatrati na isti način kao ranije.

„U zadnjih 30 godina bosnistika kao nauka je izložila pred i stručnu i opštu javnost, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego diljem regiona, tako da oni koji su osporavali bosanski jezik, oni su osporavali Bosnu. Dakle, ne sam jezik“, rekao je Zlatar.

On je naveo da će višetomni rječnik predstaviti historijsko bogatstvo bosanskog jezika kroz najstarije pisane dokumente, književnost i riječi koje su vremenom postale manje zastupljene u upotrebi.

Govoreći o položaju bosanskog jezika u praksi, Zlatar je ocijenio da je jedan od problema nedovoljna podrška institucija nauci i kulturi. Prema njegovim riječima, jezik predstavlja temeljni identitet svakog naroda, ali se u Bosni i Hercegovini često miješaju pitanja vjerske i nacionalne pripadnosti.

„Nacionalni narodni identitet je utemeljen u jeziku tog naroda, u njegovoj književnosti, historiji, kulturno-istorijskom i prirodnom nasljeđu, muzičkoj i likovnoj umjetnosti i u tradicijskim elementima vjere“, kazao je Zlatar.

Govoreći o bosanskom rječniku kao kapitalnom nacionalnom projektu, Zlatar je naglasio da svaki narod ima pravo predstavljati svoju kulturu i identitet kroz naučne projekte.

„Višetomni rječnik bilo kojeg jezika na svijetu je kapitalni nacionalni projekat. Došlo je konačno vrijeme da se taj i potisnuti narod, i potisnuti jezik, iznese i pred naučnu, i pred stručnu, pred kulturnu javnost, ne samo regiona, nego i u Evropi i svijetu“, rekao je Zlatar.

Komentarišući položaj Bošnjaka u Bosni i Hercegovini, Zlatar je kritikovao aktuelni ustavno-pravni sistem, navodeći da su potrebne promjene zasnovane na evropskim standardima.

„Vrlo je jasan izlaz, to su evropski standardi, to je evropska povelja o ljudskim pravima i slobodama i one samo ako se implementiraju u naš ustavno-pravni sistem u kojem stoji u tom Dejtonskom sporazumu Aneksu 4 da ona ima prioritet nad svim drugim pravima u BiH, mi bismo riješili taj jedan problem“, kazao je.

Osvrćući se na pozive na saslušanje zaposlenika i saradnika Memorijalnog centra Srebrenica, Zlatar je kazao da takve pojave vidi kao nastavak političkih procesa koji, prema njegovom mišljenju, dolaze izvan Bosne i Hercegovine.

„Da bi se vi borili protiv tog primitivizma, vi se morate boriti znanjem, umijećem i pameću, a ne populizmom“, rekao je Zlatar.

Govoreći o odgovornosti političkih struktura, Zlatar je istakao da su za upravljanje državom odgovorni izabrani predstavnici i da je, prema njegovoj ocjeni, jedan od najvećih problema nedostatak strategija i kompetentnih ljudi na ključnim pozicijama.

„Ključni problem je što nema strategija. Koja je strategija bilo koje političke organizacije u oblasti kulture? Evo, nek iznesu, nek prikažu, nek pokažu. Nek kažu koji su to nacionalni projekti koje će neka politika provoditi u BiH. E to neznanje je naš najveći problem“, kazao je.

Komentarišući zabranu simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine na području Republike Srpske, Zlatar je rekao da smatra da se takva pitanja trebaju rješavati kroz širi društveni dogovor o budućnosti Bosne i Hercegovine.

Na pitanje o mogućnosti postizanja konsenzusa među građanima Bosne i Hercegovine, Zlatar je kazao da je to moguće, ali da su potrebni jasni zakonski okviri za identitetska pitanja poput jezika, književnosti, historije i kulture.

„Zašto to politika neće da definiše? Pa zato što je to prostor da se mogu provoditi velikodržavne politike, a u BiH da se može 'muljati' sa tim pitanjima, da je ugroženo vjersko pitanje, nacionalno pitanje. A to može uraditi samo struka. Ne može ni jedna politička stranka. Evo, mi nudimo svakoj. Neka oni rade ovaj rječnik.“

Zlatar je zaključio kako postojeće ustavno-pravno uređenje Bosne i Hercegovine mora biti mijenjano kako bi zemlja mogla ostvariti napredak, uz uključivanje svih relevantnih aktera u taj proces.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.