Elvira Habota: Otvaranje pregovora nema direktnog utjecaja na građane, država dobija na kredibilitetu

U političkim minutama Jutarnjeg programa ovog četvrtka gostovala je Elvira Habota, direktorica Direkcije za evropske integracije. Kada možemo očekivati novo izvješće Evropske komisije? Koje reforme su najnužnije? Imamo li uopće vremena za njih? Ukoliko zemlja u ožujku dobije zeleno svjetlo od Evropskog vijeća, kada možemo očekivati i konkretan datum otvaranja pregovora? Što onda slijedi i što to u praksi znači za građane? Kako do milijarde eura iz Plana rasta?

-Novi izvještaj Evropske komisije-

''Novi izvještaj Evropske komisije o ispunjavanju ključnih prioriteta o napretku očekujemo najkasnije u martu. To, ustvari, znači da je pred vlastima u BiH jako malo vremena. Ostaje nam nekoliko sedmica da vidimo šta je to što možemo učiniti, što možeo ispuniti da napravimo što više pozitivnih koraka. Da jednostavno damo što snažnije argumente Evropskoj komisiji. Kako bismo upravo na taj način dobili kroz novi izvještaj otvaranje pregovora sa Evropskom unijom. Moram reći da je jako puno posla urađeno, međutim, predstoji nam isto tako jako mnogo zadataka koje moramo uraditi. Tu prvenstveno mislim na Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranje terorizma koji se nalazi u parlamentarnoj proceduri i mislim na Takon o sukobu interesa na državnom niovu. Također, Zakon o sudovima u BiH i pregovori sa FRONTEX-o. Što se tiče ova dva zakona o sudovima i sprečavanju sukoba interesa, instiucije su uradile svoj dio posla, sada je na politici da uradi svoj dio posla. Mislim da je ključno da se te obaveze ispune jer nakon marta slijede izbori za Evropski parlament, nakon tih izbora slijede nova imenovanja u institucijama Evropske unije i mislim da će pažnja Evropske unije biti preusmjerena sa politike proširenja na unutrašnja pitanja. Tako da, iz dosadašanjeg iskustva, mogu reći da se uz političku volju može dosta propisa usvojiti i pririteti su dostižni što možemo vidjeti i sa prioritetom broj tri i sa prioritetom broj deset koji su završeni'', kazala je.

-Pitanje Izbornog zakona-

''Znate kako, ovi zakoni koje smo spomenuli su jako važni iz nekoliko razloga. Prije svega, oni su dio tih prioriteta. To su zakoni koji se konkretno odnose na jačanju vladavine prava. Još jedan od važnosti ovih zakona leži u tome što imaju utjecaja na uslove rada na poslovne subjekte, ovdje posbeno mislim na domaće i međunarodne investitore, na kraju krajeva i na uslove života naših građana. Itekako je bitno da se ovi zakoni usvoje. Zakon o sprečavanju pranja novca nije samo važan jer je na popisu listi Evropske unije, već isto tako jako je važno da izbjegnemo situaciju u kojoj je BiH bila prije nekoliko godina u periodu od 2015. do 2018. godine, kada je BiH bila na sivoj listi Manivala i na crnoj listi FATF-a. Mislim da nikome nije u interesu da BiH bude ponovo u toj situaciji jer na kraju krajeva tu utječe i na privredu i na financijski sektor. Krajnje je vrijeme da se ove obaveze ispune i da se krene u narednu fazu koja nam predstoji. Znate kako, svau vrstu odluke donosi Evropska komisija, oni daju krajnju ocjenu. Tako da sve se svodi šta će Evrpska komisija prepoznati kao napredak i odluka je na njima. Mi kao državna služba uključeni smo u tehnički dio posla, ali uz snažnu političku volju može se napraviti iskorak. Vjerujem da će naši političari prepoznati koliko je ova situacija važna za BiH i vjerujem da će iskoristiti to malo vremena. Ulaskom u pregovore se dobija na kredibilitetu države, utječe se na rejting države sa sigurnosnog, političkog i ekonomskog aspeta. Iskreno se nadam da će se prepoznati važnost ovog trenutka i da ćemo krenuti u tom pravcu'', rekla je.

-Administrativni posao-

''Predstoji nam mnogo posla, suštinski dio posla leži na institucijama. Institucije će voditi taj posao. Ja bih rekla da tehnički gledano institucije su spremne za pregovore. Mi možemo ući u pregovore. Naravno, ključnu ulogu će imati politika. Naravno da državne insitucije imaju više iskustva od nižih nivoa vlasti, međutim, kada je riječ o tehničkom administrativnom dijelu posla mi možemo to iznijeti, ali kao što sam rekla ključnu ulogu imaju institucije, ali istu takvu ulogu će imati i politika. Istakla bih političku volju i zakonodavnu vlast kao dvije grane koje će nositi ovaj proces. Posla će biti sve više, a rokovi će biti sve kraći. Mi zbilja imamo izvrnu saradnju sa zemljama u regiou, mislim na Republiku Hrvatsku. Održavamo konferenciju koja je u vezi sa pregovorima. Radili smo mnogo sa njima i razmjena iskustava i ono kroz šta su oni prošli mnogo znači. Imamo izvrnu saradnju i sa Crnom gorom i Sjevernom Makedonijom kada su u pitanju ovi procesi kroz koje zajednički prolazimo'', kazala je.

-Utjecaj pregovora-

''Rekla bih da direktnog utjecaja pregovori na građane nemaju. I nakon što smo dobili kandidatski status vidjeli smo po istraživanjima da je kreditni rejting porastao, tako nešto možemo očekivati. I na početku sam rekla da država kao država dobija na kredibilitetu, dobija na izgradnji boljeg imidža, dobija na tome da će investitori sasvim sigurno drugačije gledati na BiH, nego što su to činili do sada. Sam rejting raste i u finacijskom, političkom i sigurnosnom aspektu. Utječe i na unutršnju politiku jer nas to okupira i ujedinjuje na tom evropskom putu. Drugačije bi se gledalo na BiH da uđemo u tu ključnu fazu procesa integracija, a to su pregovori'', zaključila je.

-Plan rasta-

''Plan rasta je nova prilika koja je data zemljama Zapadnog Balkana od strane EU. Cilj im je potaknti reforme i omogućiti građanima da osjete benefite integracije prije ulaska u EU. Predviđeno je 4 milijarde kreditnog aspekta, a dvije milijarde su bespovratna sredstva. Neophodno je ispuniti dva uslova. Prvi je da institucije EU usvoje novu uredbu o uspostavljanju instrumenta za reformu i rast zemalja Zapadnog Balkana, što je predviđeno u prvoj polovini ove godine. A drug pred uslov je da država zajedno u saradnji sa Evropskom komisijom pripremi jedan plan reformi koje treba Evropska komisija da usvoji i da procijeni. Ovdje moram istaći da Vijeće ministara je već krenulo u tom pravcu. Formirano je radno tijelo, mi smo pripremili  kostur odnosno plan reformi. Trenutno u ovoj fazi obaveza vlasti u BiH je da odgovore na predloženu indikativnu reformu. Mi smo održali jedan sastanak, ovaj drugi je bio prolongiran, ali se nadam će se se shvatiti važnost ove grupe i kako doći do cilja. Mislim da je svima u interesu da ne stavljamo BiH gdje će imati problema i da ne dođemo do tih sredstava koja nam se nude'', kazala je za kraj ovog razgovora Elvira Habota, direktorica Direkcije za evropske integracije.

federalna.ba