Ella Fitzgerald - Podsjećanje na kraljicu jazza
(Izvor: Larry C. Morris/The New York Times)

Ella Fitzgerald - Podsjećanje na kraljicu jazza

Kraljica jazza Ella Fitzgerald /1917-1996/ umrla je 15. juna 1996. godine.

Svjetsku kulturu obogatila je šest decenija dugom karijerom i jednom od najobimnijih diskografija. Bila je poznata kao "prva dama pjesme" i kao najpopularnija američka jazz pjevačica. Tokom svoje karijere osvojila je 13 Grammya, postavši prva Afroamerikanka kojoj je ta nagrada pripala.

Rođena je 1917. godine u Newport Newsu, savezne američke države Virginije, a nedugo nakon rođenja s majkom seli u njujorški Yonkers. Kako majka kao radnica u praonici rublja, a niti njezin dečko zaposlen kao fizički radnik nisu puno zarađivali, nakon rođena sestre i Ella je morala pridonijeti obiteljskom budžetu radeći kao kurirka za lokalne kladioničare, skupljajući oklade i donoseći novac.

Nakon smrti majke 1932. godine seli kod tate, no istovremeno počinje izostajati s nastave, pa neko vrijeme provodi i u popravnom domu, da bi već 1934. počela živjeti sama na ulici.

Maštala je da postane plesačica zbog čega se prijavila na amatersko natjecanje u Harlemskom Apollo pozorištu  te odnijela pobjedu. Oduševila je publiku pjevajući pjesme Judy  i  The object of my attention. Nešto kasnije upoznaje bubnjara i frontmena Chick Webba i pridružuje se njegovom bendu kao pjevačica. Svoju prvu pjesmu s Webbom, Love and kisses, snimila je  1935. godine, a 1938. godine izdaje koautorski hit A- Tisket, A- Tisketkoji postaje prvi na muzičkim  top ljestvicama. Osim suradnje s Webbom, nastupala je i snimala pjesme s orkestrom Bennyja Goodmana.

Njezina karijera je krenula uzlaznom putanjom 1946. godine kada je počela raditi s Normanom Granzom, budućim osnivačem Verve Recordsa. Granz je bio poznat po svojim stavovima o građanskim pravima i odbijao je prihvatiti bilo kakvu vrstu diskriminacije u hotelima, klubovima i restoranima čak i kada su putovali po samom jugu Amerike. Osim Granza, Fitzgerald je pronašla saveznicu i prijateljicu Marilyn Monroe koja je zahtijevala da Fitzgerald nastupa u popularnom klubu Macambo, koji ju nije htio anagažirati zbog boje kože. Fitzgerald je izjavila da nakon toga više nikad nije morala nastupati po malim ‘underground’ jazz klubovima.

Godine 1958. osvaja dva Grammyja te ulazi u povijesti kao prva Afroamerikanka koja je osvojila tu nagradu za najbolju solo jazz izvedbu i za najbolji ženski vokal. Ostvarila je zapažene suradnje s Louisom Armstrongom i Count Basiejem te više puta nastupala s Frank Sinatrom.

Zadnju glazbenu snimku snimila je 1989., a posljednji javni nastup održala 1991. godine u New Yorku, koncertnoj dvorani Carnegie Hall. Preminula je 1996. godine u svojoj kući na Beverly Hillsu.

Iako je imala prilično težak život, prepun uspona i padova, sačuvala je do kraja umjetničku svježinu i boju svog predivnog glasa. Sa vokalnim rasponom od čak tri oktave, posjedovala je nevjerovatnu čistoću tona i veliku mogućnost improvizacije. Praktično je izumila skat pjevanje, koje se danas smatra jazz formom "besmislene poezije" i pomogla da se jazz etablira kao vid umjetnosti.

Ova briljantna tamnoputa pjevačica nije znala note i nikada ih nije naučila. Stručnjaci smatraju da je tajna u njenom osjećaju za ritam i izuzetno sugestivnom vokalnom izražavanju. Za razliku od teških i skandaloznih biografija njenih savremenika, Ella je bila tiha i umjerena. Ella Fitzgerald bila je fenomen. Živjela je za pjevanje. Kada su je pitali šta je bolje od pjevanja, ona je bez razmišljanja odgovorila: "Još pjevanja!" 

Za života snimila je preko 200 albuma i 2000 pjesama, a sveukupna prodaja njezinih albuma premašuje 40 miliona. Na devedesetu godišnjicu rođenja Američki poštanska služba odala joj je počast izdavši poštansku marku sa njezinom likom. Iste godine izdan je počasni album pod nazivom We All Love Ella: Celebratingthe First Lady of Song na kojem su brojni umjetnici i umjetnice poput Queen Latife, Gladys Knight i Etta James izvele neke od njezinih najpopularnijih pjesama. 

federalna.ba

Kraljica jazza Ella Fitzgerald