Eli Tauber: Nisu nas dobro učili

Prije nekoliko dana zvanično je obilježen Međunarodni dan holokausta. Ukazano je na još prisutnu opasnost politika mržnje i diskriminacije. Svijet je nakon holokausta rekao nikad više, a onda je počinjen genocid u Kambodži, Ruandi i Srebrenici.

Sjećanje ostalo u porodičnim pričama

Sjećanje je zatvoreno u porodične priče i ne izlazi napolje u formi u kojoj je potrebno da izađe, ocijenio je, gostujući u emisiji Federacija danas, Eli Tauber, savjetnik za kulturu Jevrejske zajednice u BiH.

Stalno za sebe govorimo da smo loši učenici jer zaboravljamo stvari, ali ne spominjemo činjenicu da nas nisu dobro učili. Jer da su nas dobro učili i ukazali šta je vrijedno, zašto je dobro da vodimo računa o svim ljudima u ovoj državi, da ih poštujemo i s njma živimo i da znamo ko je za koga nešto učinio, ko je koga spašavao, i u Drugom i u posljednjem ratu, onda bismo mogli na primjeren način da se odnosimo prema tome, istakao je Tauber.

Mlade je, kaže, trebalo učiti na koji način da poštuju i vole jedni druge i da se sjećaju svega što je značajno iz historije ovih naroda. Umjesto toga, pušteno je da se te stvari razvijaju same od sebe i da jednim dijelom porodica preuzme funkciju ministarstva obrazovanja.

Jevrejima promijenjen status

Jevreji su u Bosnu i Hercegovinu došli prije skoro 500 godina i u potpunosti su prihvatili ovu zemlju kao svoju, napominje Tauber, te podsjeća da je u Drugom svjetskom ratu stradalo oko 70 posto jevrejske populacije u Bosni i Hercegovini. Nakon Drugog svjetskog rata od naroda Jevreji su postali nacionalna manjina i figuriraju, objašnjava Tauber, kao i ostali koji su se doselili u posljednjih pedesetak-sto godina.

- Kao da smo došli direktno iz Izraela, a činjenica je da su Jevreji Sefardi na ove prostore došli kao izbjeglice iz Španije i Portugala i da smo mi, u suštini, španska dijaspora. Ali se ne tretiramo tako. A kada govorimo o Aškenazima, onda govorimo o svim zemljama Evrope iz kojih su došli. Nama je najvažnija stvar bila da smo imali jedan status koji je promijenjen. Usljed tog statusa oni koji pripadaju jevrejskom narodu ne mogu biti kandidovani da budu članovi Predsjedništva BiH, da budu u Domu naroda itd. jer taj narod nije konstitutivan. Očekujemo da se to jednog dana riješi i da svi imaju ista prava u ovoj državi – ističe Tauber.

Sarajevska hagada jedina knjiga koja ima svoje priče

Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, navodi Tauber, postoji velika želja da se izučava ladino jezik, te bi od jeseni mogli krenuti i kursevi učenja ovoga jezika.

Što se tiče prijevoda Sarajevske hagade, Tauber navodi da je završeno englesko i bosansko izdanje, a u završnoj fazi je prijevod na francuski jezik. Predviđeno je i hebrejsko izdanje.

- Sarajevska hagada jedinstvena je kao vjerska knjiga za praznik Pesah, ali država ne vodi dovoljno računa o ovom vrijednom artefaktu koji ima u svom muzeju. Zahvaljujući Sarajevskoj hagadi došla je pomoć iz SAD-a i drugih država da se ona prevede i da se o njoj priča, da izađe izdanje Zemaljskog muzeja BiH. Ali sad smo pred novom barijerom. Ako želimo razvijati kulturni turizam, moramo raditi na tome da upoznamo svijet da je Zemaljski muzej BiH vlasnik te hagade i da imamo nešto jedinstveno. Sve hagade su knjige, ali je Sarajevska hagada jedina knjiga koja ima svoje priče. Mi imamo priče o njoj kako je spašavana, kako je preštampavana još prije više od 120 godina. Sve to trebamo plasirati u svijet i pokušati dovesti ljude ovdje. Moja je želja da jednog dana vidim red ljudi kako stoje pred Zemaljskim muzejom BiH u želji da vide Sarajevsku hagadu – poručio je Eli Tauber, savjetnik za kulturu Jevrejske zajednice u BiH.

federalna.ba