Rudnici pred kolapsom, elektroprivrede u gubicima: Građanima prijete poskupljenja

Posljednji kvartal godine period je povećane potrošnje energije, ali i rekapitulacije poslovanja. Stručne analize ukazuju na to da situacija u elektroenergetskom sektoru Bosne i Hercegovine nimalo ne obećava.

Rudnici pred kolapsom, uvoz sve veći

Rudnici su pred kolapsom, a iskop uglja na historijskom minimumu. Posljedica je to višedecenijskog lošeg i stranačkog upravljanja energetskim sektorom. Uz zastarjelu tehnologiju, višemilionske gubitke i termoelektrane pred zatvaranjem, nastupio je trend većeg uvoza struje nego izvoza.

„Dvije termoelektrane Elektroprivrede RS-a su u gorem stanju nego dvije elektrane u vlasništvu Elektroprivrede Bosne i Hercegovine. Pred kolapsom su. Oni kupuju ugalj dan za danom, što je strašno“, kaže ekspert u oblasti energetike Almir Muhamedbegović.

Na nepovoljne tržišne okolnosti i finansijske posljedice takvog poslovanja ukazuje i stručnjak za energetiku i počasni član CIGRE Edhem Bičakčić. Upozorava da je razlika između tržišne i cijene električne energije za domaćinstva višestruka, zbog čega elektroprivrede teško mogu dugoročno održati takav sistem poslovanja.

„Cijena na tržištu jučer je iznosila 320 eura po megavat-satu, dok se ta električna energija ovdje za domaćinstva prodaje po cijeni od 40 eura po megavat-satu. Dakle, riječ je o razlici od sedam puta. Najavili su iz Elektroprivrede RS-a da su pripremili zahtjev za povećanje cijena. Nemam precizne informacije, ali vjerujem da i elektroprivrede u Federaciji rade na tom problemu“, istakao je Bičakčić.

Milionski gubici i novo zaduživanje

Skupi uvoz znači i veće račune za električnu energiju, što može pokrenuti novi lanac poskupljenja. Bosna i Hercegovina zaostaje za regijom u korištenju hidroenergetskih i vjetropotencijala, na šta se, između ostalog, federalna vlast 2019. godine obavezala odlukom o reorganizaciji rudnika i prelasku na zelenu energiju.

O ozbiljnosti situacije svjedoči i revidirani plan poslovanja Elektroprivrede Bosne i Hercegovine, kojim je predviđeno kreditno zaduženje preduzeća.

„Elektroprivreda Bosne i Hercegovine sada će 119 do 120 miliona maraka avansa, koje je dala rudnicima za ugalj, a za koje nije dobila nikakav ugalj, pretvoriti u dugoročne pozajmice. Istovremeno, Elektroprivreda pokušava održati likvidnost zaduživanjem kod komercijalnih banaka po neobjavljenim kamatnim stopama koje sigurno nisu male, za iznos od 50 miliona maraka“, ističe Muhamedbegović.

Na problem akumuliranih gubitaka upozorava i Bičakčić, koji smatra da bi konačni iznos do kraja godine mogao biti znatno veći od trenutno iskazanog.

„Gubici se iskazuju na nivou od 50 miliona maraka, ali bojim se da će do kraja godine biti mnogo veći. Ako se rade određene finansijske transakcije kojima se stvari prikazuju drugačije, suština je da će gubitak biti veoma veliki i u Trebinju i u Sarajevu“, upozorava Bičakčić.

Bez berze električne energije

Električnom energijom sada se trguje na berzama u Srbiji i Mađarskoj, jer je Bosna i Hercegovina jedina država u regiji koja nema vlastitu berzu električne energije. Ona bi omogućila veću kontrolu ponude i potražnje, ali i formiranja cijena. Posljedica je to blokade usvajanja državnog zakona, jer prema zahtjevima HDZ-a BiH, berza mora biti u Mostaru.

Muhamedbegović upozorava da odsustvo berze znači i nedostatak transparentnog tržišta, što otvara prostor za moguće zloupotrebe.

„Kada nemate berzu, u osnovi nemate transparentno tržište električne energije. Čim nemate transparentno tržište električne energije, imate mogućnost različitih malverzacija“, ističe Muhamedbegović.

Osim uspostavljanja berze, Bičakčić smatra da Bosna i Hercegovina mora raditi i na drugim mehanizmima koji bi omogućili bolje iskorištavanje potencijala zelene energije i zadržavanje prihoda u domaćem budžetu.

„Potrebno je u Bosni i Hercegovini formirati i agenciju za certificiranje zelene energije, uspostaviti ETS sistem kako bi prihodi od karbonskih kredita išli u domaći, a ne u evropski budžet“, poručuje Bičakčić.

U iščekivanju poskupljenja, postavlja se pitanje hoće li iznova teret sanacije gubitaša i političkih kompromisa stići na adrese bh. građana? Kako je bogato bh. tlo, od potencijala za budućnost, pretvoreno u minus i dug, jer svaki kilovat više za građane je udar na budžet, a za privredu - radnik manje?

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.