Ekolozi ne žele magnetni levitirajući voz u Berlinu

Njemački ekolozi nezadovoljni su planovima izgradnje željeznice za levitirajući voz bez vozača kroz Berlin, kojim gradski čelnici žele da smanje broj automobila na ulicama glavnog grada Njemačke. Nova gradska vlada predvođena konzervativcima predložila je projekat za koji kažu da bi pomogao Berlinu da do 2045. godine postigne cilj nulte neto emisije gasova koji stvaraju efekat staklene bašte.

Lider parlamentarne frakcije Kršćanskih demokrata (CDU) Dirk Stetner kaže da bi nova magnetna željeznica dužine 5-7 km mogla biti izgrađena za dvije godine, po cijeni od 80 do 85 miliona eura. Berlinska transportna kompanija je zbog manjka vozača bila primorana da smanji red vožnje oko 7 odsto, te Stetner navodi da bi voz bez vozača bio jeftiniji i lakši za izgradnju od novog metroa.

Projekat ima za cilj da oživi M-Bahn ili Magnetbahn, uzdignutu željezničku liniju magnetnog voza, koji je saobraćao u Berlinu od 1984. godine. Međutim ekolozi osuđuju planove i navode da ti vozovi nisu futuristički, već skupi, da troše previše energije i ne doprinose borbi protiv klimatskih promjena.

Umjesto toga, pozvali su na proširenje postojeće ekstenzivne infrastrukture nadzemnih i podzemnih vozova, tramvaja i autobusa. Tillmann Hauser iz Udruženja za zaštitu životne sredine i prirode rekao je da se ideja "ruga svakome ko je ozbiljan u pogledu brzog poboljšanja klimatskih akcija"

Hauser je pozvao na pažljivije korišctenje klimatskih fondova jer je "klimatska kriza je prevelika prijetnja" dodavši projekti napravljeni od betona neće doprinjeti njenoj zaštiti. Sredinom 90-ih postojali su planovi za prvi dio magnetne pruge koji bi povezao Berlin i Hamburg, za manje od sat vremena ali su oni napušteni 2000. godine zbog brige o prevelikim troškovima.

Novi projekat M-Bahn mogao bi postati žrtva sličnog nedostatka finansiranja, prije nego što je i počeo jer je neizvjesna budućnost klimatskih fondova savezne vlade. Njemačka vlada postigla je 13. decembra sporazum o budžetu za narednu godinu, spriječivši finansijsku krizu izazvanu presudom suda prošlog mjeseca, kojom je napravljena velika budžetska rupa od oko 17 milijardi eura.

Najviši njemački sud poništio odluku o prenamjeni 60 milijardi eura koji su prvobitno bili namijenjene za ublažavanje posljedica pandemije i preusmjerene za borbu protiv klimatskih promjena.

Fond za klimu i transformaciju (KTF) trebalo bi da ostane središnji instrument klimatski prihvatljivog restrukturiranja privrede. Međutim, fond će na rasplaganju za narednu godinu imati 12 milijardi eura manje od očekivanog.

federalna.ba/Beta