35 godina od pada Zida, Scholz pozvao Evropljane na zbijanje redova
Njemačka obilježava 35 godina od pada Berlinskog zida. 28 godina, 2 mjeseca i 28 dana su Nijemci bili podijeljeni između dva ideološki suprotstavljena bloka - Istoka i Zapada. A onda su golim rukama, čekićima i krampama počeli rušiti zid koji ih je razdvajao. Pad Berlinskog zida, simbola Hladnog rata i podjele između zapadnog i sovjetskog bloka, otvorio je put kolapsu komunizma u Istočnoj Evropi i ponovnom ujedinjenju Njemačke godinu kasnije.
Nazvan Zidom srama od 155 kilometara oko Zapadnog Berlina, istočnonjemačke prosovjetske vlasti su počele podizati u augustu 1961. godine da bi spriječile masovno bjekstvo radnika i političkih neistomišljenika iz Demokratske republike Njemačke, odnosno DDR-a. Najmanje 140 osoba je poginulo u pokušaju da prijeđu zid i nastave svoj život u prosperitetnijoj Zapadnoj Njemačkoj, koja se uz podršku zemalja saveznika razvijala u kontekstu demokratije i slobodne tržišne ekonomije.
Svima koje tadašnji istočnonjemački sistem nije mazio, prije svega onima koji su poginuli u pokušaju prelaska u Zapadnu Njemačku, kao i svake godine, odata je počast u memorijalnom centru. Predsjednik Frank-Walter Steinmeier je poručio da „sloboda nikada nije bila nešto što se podrazumijevalo samo po sebi“.
„Berlin nije podijeljen već 35 godina, naša zemlja je ujedinjena, Evropa je ujedinjena. Ali još ima mnogo ljudi i želim da poželim dobrodošlicu svima danas ovdje, koji ne žive u slobodi i demokratiji, koji se i dalje bore. Berlin je ponosan što je grad slobode. Želim da bude mjesto nade za sve ljude koji još ne žive u slobodi, ali se bore za nju“, kazao je berlinski gradonačelnik Kai Wegner
Prije 35 godina su hrabri građani uništili željeznu zavjesu, kazao je u videoporuci njemački kancelar Olaf Scholz: „Pobjeda slobode u jesen 1989. bila je kolektivna pobjeda Evrope. Pad Berlinskog zida prije 35 godina bio je sretni vrhunac panevropskog razvoja događaja u to vrijeme. Sretan dan na kojem smo mi Nijemci do danas zahvalni“.
Scholz je posebno istakao ulogu Mađarske koja je nekoliko sedmica prije pada zida otvorila granicu prema Austriji da bi građanima Istočne Njemačke omogućila prelazak na Zapad.
„Naša zajednička historija u jesen 1989. godine pokazuje da smo postigli naše ciljeve: zajedno smo stajali zarad mira i slobode, sigurnosti i prosperiteta, zbog vladavine prava i demokratije“, kazao je Scholz.
Sada kada je globalna situacija puna izazova, počevši od Ukrajine preko Bliskog istoka pa sve do klimatskih promjena ili ekonomske krize, njemački kancelar je pozvao Evropljane na, kako je rekao, zbijanje redova.
federalna.ba