Ramić u Rezimeu: SDA ima većinu u Domu naroda

Uoči sutrašnjeg roka za dostavljanje imena kandidata za državni Dom naroda: računa li Pokret za državu na glasove opozicije u Narodnoj skupštini Republike Srpske? Koje ime je u opticaju? Gdje smo 27 godina nakon rata u procesu zbrinjavanja raseljenih i izbjeglica? S kim će Stranka demokratske akcije nakon izbora ili će u opoziciju? O ovome smo u Rezimeu razgovarali sa Edinom Ramićem, jednim od predstavnika Pokreta za državu, federalnim ministarom izbjeglih i raseljenih i potpredsjednikom SDA.

Kaže da Pokret za državu NSRS-u još nije dostavio ime kandidata za državni Dom naroda.

"To će uraditi u konsultaciji izabrani poslanici sa svojim centrala stranaka. U Klubu imate pet poslanika iz četiri različita politička subjekta. Mislim da ima više kandidata koji se pominju kao zajednički i da su generalno poslanici dali vremena opozicija koja pokušava napraviti neki dogovor sa Pokretom za državu da se to i desi u narednom periodu. To su vjerovatno ljudi iz Gradske organizacije SDP-a Banja Luka."

Ističe da, ako Pokret za državu i opozicija imaju zajednički interes da SNSD nema četiri delegata u Domu naroda Parlamenta BiH, onda će opozicija podržati listu Pokreta za državu.

"Ukoliko oni nemaju baš namjeru da onemoguće SNSD da ima četiri delegata i ukoliko nisu sigurni u neke svoje poslanike, a izvjesno je da nisu baš sigurni u glasanje svih svojih poslanika, onda će ovako vršiti neki pritisak medijski ili na neki drugi način na Pokret za državu, pokušavajući unaprijed neku bitku koju će izgubiti fakturisati Pokretu za državu."

"Kad slušate poslanike opozicije i poslanike pozicije i kad poredite njihove stavove u odnosu prema Pokretu za državu, prema Bošnjacima, prema povratnicima, našim EU i NATO integracijama, ne možete iz toga zaključiti ko je pozicija, a ko opozicija. Zbog toga predstavnici Pokreta za državu imaju takav stav, da jednostavno ne žele biti dio jedne ili druge grupacije nego žele imati svoju autentičnu politiku, a ukoliko opozicija iskreno ž+eli spriječiti SNSD da blokira državni Dom i ukoliko želi biti s nama dio nekih pozicija na nivou Vijeća ministara onda im je prilika da to urade već sutra", naglašava Ramić.

Najveći kritičari Pokreta za državu su oni koji nisu dali nikakav doprinos Pokretu

Navodi da je Pokret za promjene imao ponudu da ostane u Vijeću ministara, ali to nisu smjeli.

"Nisu imali hrabrosti da se suprotstave SNSD-u. Tako da to neko njihovo suprotstavljanje ima ograničeno dejstvo. do jednog dijela puta vas prate, pokušavaju da stvore neku većinu kontra SNSD-a, a onda se na kraju pomire s tim i ostaju neka vječita opozicija."

O spekulacijama da Dodik već ima neophodne glasove i da mu ih je osigurala opozicija PDP i SDS, Ramić kaže: "Bilo je nekih informacija da su se neki poslanici naprasno razboljeli, pokazavši na taj način da nisu dio svojih klubova. Odbili su da dođu taj dan na polaganje zakletve i ima nekih informacija da čak tri poslanika iz SDS ili dva poslanika PDP nisu baš sigurno u to da će slijediti stavove svojih centrala."

Naglašava da je Dodik prošli put imao četiri delegata u Domu naroda i da smo imali potpunu blokadu na nivou Vijeća ministara.

"Nismo imali nikakvu prohodnost zakona i nekih odluka, ali u tome mu nije presudnu ulogu donio taj četvrti delegat nego politika koju je provodio."

Ramić pojašnjava da pod "sarajevskom čaršijom" misli na sve one koje uopšte nije zanimala kampanja u RS-u i širom dijaspore.

"Koji su odbili da podrže javno Pokret za državu, koji nisu bili dio nikakave podrške Pokretu za državu, a danas su veoma glasni u dijeljenju nekih savjeta i lekcija Pokretu za državu. To su lideri iz Naše stranke, oni su tu najglasniji, bez ikakve infrastrukture na području entiteta Republika Srpska, bez ikakve ambicije da tako utiču na bilo kakve procese. Danas najveći kritičari Pokreta za državu su oni koji nisu dali nikakav doprinos ili su čak aktivno radili protiv Pokreta za državu."

Čovićevi uslovi neće biti eliminatorni

Navodi da su od samog početka kazali da su spremni biti dio neke većine na području RS-a.

"Naravno pod uslovom da se poštuje Pokret za državu i da se neke pozicije podjele tako da se Pokret za državu tretira kao ravnopravan partner SNSd-u ili stranci koja će imenovati Vladu Rs-a, a ne da nam se da neka ponuda kojom će se zadovoljiti interese jednog ili dvojice pojedinaca."

Kaže da SDA u NSRS-u od pet poslanika ima jednog.

"Nije odgovornost samo SDA i za način glasanja, za kandidata za državni Dom naroda ili za poziciju ukupno povratnika Bošnjaka ili Hrvata u RS. SDA će biti Pokreta za državu koji će služiti interesima države BiH."

Ramić smatra da usaglašavanje programa sa HDZ-om ne znači ništa jer smo imali potpuno različite izjave.

"Kad se završi taj proces konstituisanja domova naroda onda će se vidjeti ko ima većinu kojem od klubova jer oni koji imaju većinu u nacionalnim klubovima će biti okosnica buduće vlasti. Zbog toga neke stranke, pa i SDA, se nisu odlučile da požure sa nekim pregovorima. Ne mislim da ćemo zakasniti jer su procedure vrlo jasne. SDA je ubjedljivo pobjednička stranka na kantonalnom i federalnom nivou, ima najveći broj poslanika na državnom nivou tako da nigdje niti žurimo niti kasnimo."

Navodi da je DF dio vlasti u Federaciji, samo što nema svoje ministre u Federaciji.

"DF ima značajne pozicije na nivou Federacije koje je dobio podrškom u Federalnom parlamentu. To što HDZ govori, kakve uslove postavlja, ne mislim da će u konačnici to biti eliminatorno. Biće eliminatoran sastav domova naroda."

Za proces povratka nikad nije izdvojeno dovoljno novca

Ramić ističe da SDA nema zvanično formiran pregovarački tim.

"Zvanični razgovori nisu započeli, ima nekih neformalnih razgovora sa različitim strankama. Razgovara se sa svima osim sa NiP-om. SDA će imati većinu u federalnom Domu naroda, ima dovoljan broj zastupnika u Zastupničkom domu PFBiH i na nivou države BiH i biće dio vlasti."

O pričama da stranci po svaku cijenu žele izbaciti SDA iz vlasti, kaže: "Mislim da te neke glasine koje se pojavljuju služe dijelovima opozicije da kažu evo i stranci su protiv SDA."

Naglašava da za proces povratka nikad nije izdvojeno dovoljno novca.

"Kraj 2022. godine je bio rok za zatvaranje kolektivnih centara, a onda je došla panedmija koja je usporila to sve i rok je pomjeren dvije godine unaprijed. Naši najveći prioriteti su da one koji su se vratili sačuvamo u mjestima u koja su se vratili, da podržimo mlade ljude kroz različite projekte."

federalna.ba