ECB očekuje utjecaj pandemije na cijene stambenih nekretnina
Cijene stambenih nekretnina u eurozoni naći će se pod pritiskom jer će zbog koronarecesije ljudi ostajati bez posla i povjerenje potrošača će slabiti, upozorila je u srijedu Europska središnja banka (ECB) u najnovijem izvješću.
Cijene stambenih nekretnina bile su izuzetno otporne u prvom valu pandemije koronavirusa, porastavši za pet posto u prvoj polovini godine zahvaljujući mjerama vlada, uključujući moratorij na otplatu kredita i programe očuvanja radnih mjesta, konstatirali su u ECB-u.
Upozoravaju, međutim, da su prognoze sada manje ružičaste budući da neke od tih mjera ističu a gospodarski pokazatelji signaliziraju pogoršanje.
“Cijene stambenih nekretnina mogle bi se ubuduće suočiti s nepovoljnim okolnostima proizišlim iz značajnog pada bruto domaćeg proizvoda (BDP) i slabljenja povjerenja potrošača i očekivanja o zapošljavanju”, upozorio je ECB u izvješću o financijskoj stabilnosti.
Promatrano po pojedinim zemljama, cijene stambenih nekretnina najviše su prenapregnute u Luksemburgu a najzaduženija su kućanstva su u Nizozemskoj.
Banke već ograničavaju dostupnost kredita a slabi i potražnja, podsjeća Reuters na rezultate ECB-ovog istraživanja, objavljenog u listopadu.
ECB brine i potencijalno snažno povećanje javnog duga bude li se od vlada, poglavito u južnoj Europi, tražilo da izdaju jamstva za korporativne zajmove.
Procjenjuju da bi u tom slučaju španjolski javni dug mogao narasti do osam posto, francuski pet, a talijanski tri posto.
„Vlade zaštitnim mehanizmima podupiru gospodarstvo, ranjivost zemalja članica u srednjoročnom je razdoblju povećana ali je u kratkoročnom ujoš uvijek zauzdana”, zaključuju ipak u ECB-u.
Upozoravaju ujedno da će banke možda morati povećati iznose rezervacija za gubitke po kreditima, s obzirom na učestale teškoće s plaćanjem rata kredita i stečajeve kompanija.
Naznake optimistične politike rezervacija svrstavaju među rizike po dobit zajmodavaca, uz bok sa slabijim izgledima za obujam kreditnih plasmana.
"Neočekivano slabašan oporavak gospodarstva i prijevremeno ukidanje kreditnih jamstava mogli bi, u kombinaciji sa sve izraženijim ranjivim točkama nefinancijskog sektora, rezultirati potrebom za višim rezervacijama za gubitke po kreditima i uteg su profitabilnosti banaka", ističu.
federalna.ba/Hina