'Pronaći ćemo najbolji model za funkcionisanje rudnika u FBiH'

U povodu 21. Decembra, Dana rudara, federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić, posjetio je Rudnik Đurđevik u Živinicama i RMU Banovići. U Banovićima je pustio u rad i dio transportnog sistema na Površinskom kopu Turija, što je najveća poslijeratna investicija u ovom rudniku vrijedna oko 51 milion maraka. Budući da se danas obilježava Dan rudara, sa ministrom Džindićem smo osim o investicionim ulaganjima porazgovarali i o aktuelnoj tematici koja se tiče ovih, ali i ostalih rudnika na našem području.

Ministre, kakvu situaciju ste zatekli u Rudniku Đurđevik i RMU Banovići? U rad ste u banovićkom rudniku pustili i novi transportni sistem što će svakako olakšati rad rudarima?

Prije svega želim čestitati svim rudarima njihov dan, Dan rudara sa rudarskim pozdravom Sretno!Na kraju jedanaestog i početkom dvanaestog mjeseca imamo pozitivan rezultat u Rudniku Đurđevik. Očekujemo da će ovaj rudnik u ovoj godini nakon godina lošeg upravljanja, imati konačno pozitivan trend i rezultat . U RMU Banovići smo pustili u rad, drobilično postrojenje sa dvije drobilice sa tronsportnim sistemom, a to je sistem koji omogućava ovom rudniku nastavak uspješne i dobre proizvodnje. Čestitam Upravi, čestitam Nadzornom odboru i čestitam svim onima koji su učestvovali u ovom projektu. Svakako čestitke treba uputiti i prema kompaniji TTU, koja je nastala u procesu stečaja. Danas ta firma uspješno radi, uspješno zapošljava i isplaćuje plate i napravili su jedno čudo za RMU Banovići. Svakako da treba podstrek i podrška takvim firmamam koje su nastale iz stečaja i pepela i koje danas uspješno nastupaju na bh. tržištu, a uskoro ako Bog da i na tržištima Evropske unije i okruženja. Postrojenje u RMU Banovići je postrojenje na kojem nam svako može zavidjeti i jedno jedinstveno rješenje na prostoru bivše Jugoslavije.

Čini se da RMU Banovići posluje uspješno. Koliko ste Vi kao ministar zadovoljni?

Nadam se da će nova Uprava RMU koja je pokazala dobre rezultate u proteklih šest mjeseci poslovanja i sa realizacijom od preko  95 procenata prepoznati ovo ulaganje i da će pratiti signale koji dolaze Vlade Federacije BiH i resornog ministarstva. Nadam se i da ćemo zajedničkim snagama od ovog rudnika napraviti još bolji rudnik.  Bitno je i istaći da je RMU Banovići sigurno jedna osnova i baza i mogu reći da Opština Banovići dosta zavisi od funkcionisanja rudnika. Stoga moramo biti još senzibilniji prema svim dešavanjima u ovom rudniku.

Dokle se došlo sa projektom izgradnje Termoelektrane Banovići ? Prema nekim najavama od ranije u rad je trebala biti puštena već naredne godine, no čini se da je sve stalo?

Što se tiče Termobloka tu je situacija nakon zamjene Uprave došla u jednu lošu fazu, nažalost. Razgovarali smo sa članovima Uprave i sa Nadzornim odborom o potezima koje rudnik mora uraditi da bi došli u situaciju da bi mogli razgovarati o realizaciji Bloka 1 u Banovićima. Također, na tržištu je takva situacija da energije i dalje treba i dalje je velika potražnja, a sa druge strane imamo Evropsku zajednicu, imamo evropska pravila i mi ćemo vrlo brzo biti članica Evropske unije ako Bog da i svakako da moramo poštovati minimum zahtjeva od EU, što se tiče gradnje termoblokova i upotrebe fosilnih goriva. S te strane je Uprava upute već dobila i još će uputa dobiti, tako da se nadam da ćemo u nekom zajedničkom r adu naći neko optimalno rješenje za funkcionisanje RMU Banovići. 

Zbog čega je ovaj projekat stopiran?

Priča je zakočena na problemu finansiranja, odnosno sufinansiranja. Bilo je zatvoreno nekih 75 posto finansijskog okvira, onih 25 posto je nedostajalo i nije se mogao naći način na koji bi se sve to moglo finansirati.

Kakav je Plan poslovanja rudnika na području FBiH? Šta je sa finansijskim ulaganjima?

Kada su u pitanju ulaganja u rudnike, ako govorimo o koncernu i van koncerna Plan se uvijek usvaja na bazi od tri godine. Upravo je sad u proceduri prijedlog za Skupštinu da ide usvajanje Plana poslovanja svih rudnika i Elektroprivrede na period 2021. – 2023. godina. Na osnovu Plana koji je usvojen u prethodne dvije ili tri godine finansijsko ulaganje u rudnike je ostvareno u sto postotnom iznosu. Svakako da ima još mnogo stvari da se uradi u rudnicima, nije još kraj, tek je počela reorganizacija ove godine i očekujemo da ćemo do polovine marta 2021. godine imati finalnu dijagnozu, da li je model koji smo postavili uspješan ili ga treba dorađivati. Vrlo je teško nakon 500 miliona maraka gubitaka preuzeti rudnike. To su dugovanja koja je zatekla ova Vlada Federacije BiH kada je preuzela mandat i vrlo je teško sve to u periodu od tri – četiri godine to sve ispeglati i popraviti. To je dugotrajan proces, ali ja se nadam da ćemo sa ovim modelom naći rješenje ili ćemo doći u situaciju da znamo koji je bolji model funkcionisanja rudnika u koncernu za ubuduće.

Koja je razlika između rudnika van koncerna i rudnika u koncernu? Na čemu se temelji dobro i loše poslovanje?

Razlike između rudnika u koncernu i van koncerna  ne bi trebalo biti, razlike može biti samo između dobrog i lošeg upravljanja, odnosno sve je do ljudi koji znaju ili ne znaju upravljati. Isto tako svaka firma može biti dobra ili loša. Imamo primjer firme TTU – energetik, to je ponavljam firma koja je nastala iz stečaja. Ta firma nije imala narednu stepenicu, odnosno jeste imala narednu stepenicu da ode u likvidaciju i da više nikad ne postoji. Danas imate firmu koja radi, koja isplaćuje plate i koja može svima nama može biti ponos, kako smo od jedne takve firme napravili jednu uspješnu firmu. Isto tako, svaki rudnik u Federaciji, da li bio van koncerna ili u koncernu, da li bio u sklopu Elektroprivrede ili ne može biti dobar i loš.  Navešću samo jedan primjer, zamijenijenite samo jednog čovjeka u upravljačkoj liniji u rudniku i nakon toga dobijete uspješan rudnik koji posluje pozitivno. Evo zamijenili smo jednog direktora u Rudniku Đurđevik i danas imate priču da taj rudnik ove godine posluje pozitivno.  Dakle, do jednog ili dva čovjeka ili do Uprave je hoće li rudnik biti uspješan ili ne, odnosno hoće li se on domaćinski odnositi, hoće li se posmatrati osnovni parametri po kojem posluje svako privredno društvo, pa i rudnik.

federalna.ba/Dino Durmić