Džaferović: Najveći problem je izostanak mehanizama političke odgovornosti

Gost ovosedmičnog izdanja Dnevnika D bio je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

O samitu Brdo-Brijuni kaže da je uglavnom vjerno prikazano javnosti ono što se dešavalo.

"Bio je službeni sastanak, a nakon toga je bio ručak na kojem nisu učestvovali svi koji su bili na službenom sastanku. Proces Brdo-Brijuni je platforma koja treba da posluži saradnji između država nastalih raspadom bivše Jugoslavije plus Albanijai ubrzanom evropskom putu tih država. Ja sam otišao gore i govorio sam na tragu onoga što je smisao te platforme. Govorio sam o tome, i to su svi podržali, da je prijem svih ovih država u članstvo EU ne administrativno, nego geopolitičko pitanje. Poslali smo zajednu tu vrstu poruke EU. Otišao sam da govorim o bilateralnim odnosima između BiH i svake od ovih država i da otvoreno kažem, pred predsjednicima tih država koji su bili prisutni tu, kako ja vidim tu bilateralnu saradnju i otvoreno sam govorio o neriješim, otvorenim pitanjima."

Navodi da ga reakcija na taj govor uopće ne zanima jer je otišao da govori istinu.

"Ta otvorena pitanja između BiH i Srbije i BiH i Hrvatske u posljednje vrijeme su nekako otišla u drugi plan. Ne smijemo nikada da zaboravimo ta otvorena pitanja i uvijek treba da insistiramo na rješavanju tih pitanja. To su odnos prema prošlosti, kada je u pitanju i Srbija i Hrvatska, to sam istakao. Granica kada je u pitanju i jedna i druga država. Imovina kada je u pitanju i jedna i druga država. Korištenje vodnih resursa bez naknade kada je u pitanju i jedna i druga država. Pitanje pristupa BiH otvorenom moru, zaobilaženje Predsjedništva BiH kao jedine legalne i legitimne institucije za predstavljanje BiH i razgovor sa liderima političkih stranaka. Dakle to su pitanja koja sam, uz još neka druga, pomenuo na tom sastanku."

Ističe da u ovom trenutnu ne vidi da postoji volja tih država da se ova pitanja riješe.

"Mislim da mi ovakve odnose danas između BiH i Srbije i BiH i Hrvatske imamo upravo zbog toga što se od strane tih država izbjegava rješavanje otvorenih pitanja. Ne možemo ići naprijed, a treba da sarađujemo, sve tri države. Prije nego što riješimo otvorena pitanja trebamo ući u proces rješavanja otvorenih pitanja, graditi odnose na istini i pravdi. Ne možemo ta pitanja gurati pod tepih. Ona se moraju riješiti. Predsjednik Srbije je dao neki odgovor koji u suštini nije demantirao ništa od onoga o čemu sam ja govorio. Predsjednik Hrvatske se referirao na svoje aktivnosti vezano za ugovor o granici Hrvatske i BiH iz vremena kada je on bio premijer. To su bile sve reakcije na taj moj govor. Ništa posebno. Jer sam govorio istinu, a istini je teško oponirati. Treba uvijek, na svakom mjestu da govorimo istinu. Nemamo čega da se stidimo i nemamo čega da se plašimo."

Nikad nećemo saznati ko je stvarni autor non papera

O kompromisnoj izjavi koja je bila zajednička Džaferović kaže da su izgubili sat i po vremena u toj vrsti rasprave. 

"To je, na neki način, obilježilo taj skup. Kosovo je tražilo da u završnu izjavu uđerečenica koja će govoriti o neprovodivosti granica. Srbija se tome protivila, da se to uradi na način na koji traži Kosovo. Oni su kazali da se slažu, ali kada su u pitanju države koje su članice UN-a. Kosovu to nije bilo prihvatljivo i onda se cijelo vrijeme na tu temu vodila rasprava i na kraju smo došli do zajedničke izjave u kojoj nije bilo te rečenice, uz pravo predsjednice Kosova da na konferenciji kaže sve ovo što treba da kaže."

Smatra da nikad nećemo saznati ko je stvari autor non papera, možemo samo da pretpostavljamo.

"Moja pretpostavka je da autorstvo nad tim sramnim dokumentom leži u krugovima retrogradnih snaga i iz BiH i iz bh. okruženja, ali i nekih snaga iz EU. Ja mislim da je to tako. Ko je to tačno pojedinačno, teško je u ovom trenutku govoriti, ali ono što znam je da je taj papir naišao na takvu osudu ukupne svjetske javnosti, da je za autore tog papira bilo bolje da ga uopšte nisu producirali. Nakon svega ovoga potpuno je jasno da ne postoji niko ko je iole ozbiljan, ko imalo drži do sebe, i u BiH  i u okruženju i u Evropi i u svijetu, a da može dovoditi u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet BiH. To su vrijednosti koje su potpuno jasne. One su trajne i neka se jedanput prođu tog ćoravog posla. Samo bez potrebe gubimo vrijeme. Ovo su pitanja o kojima mi trebamo da razgovaramo sa našim susjedima i komšijama. Dakle otvorena pitanja i onda da gradimo odnosu u budućnosti jer mi treba da sarađujemo. Mi treba da gradimo odnose, ali nakon što riješimo ili u toku rješavanja ovih otvorenih pitanja. Gurnuti ova pitanja pod tepih, zaboraviti ih, mislim da to ne bi bila neka zdrava izgradnja ovih budućih odnosa."

O otvorenim pitanjima i neslaganjima u samom Predsjedništvu BiH kaže da vrlo često komunicira sa Komšićem sa kojim ima praktično identične stavove kada je u pitanju BiH.

"Sa Dodikom samo službeno. U posljednje vrijeme i to sve manje. Nemamo nikakvu privatnu relaciju. On uglavnom vodi neku svoju politiku i na ovom sastanku na brdu kod Kranja pokušao je da nametne temu stanja u BH. Izgovorio je nešto oko stranih sudija Ustavnog suda,oko visokog predstavnika, ali vjerujte da se niko nije osvrnuo na to. To je potpuno izignorisano tako da je bilo bolje da to nije uopće pominjao. Mi gore nismo otišli da razgovaramo o stanju u BiH, nego o stanju u regionu. Dodik izbjegava da zakaže sjednicu Predsjedništva BiH. On je predsjedavajući Predsjedništva BiH već 5-6 mjeseci i do sada je održana samo jedna redovna sjednica. Budžet je na čekanju. Ja čekam da zakaže tu sjednicu da raspravljamo i da donosimo odluke. Budžet je u interesu i Dodiku, tako da očekujem da vanredna sjednica, koja mora biti za budžet, bude održana. I naravno redovne sjednice na kojima ćemo rješavati sva ova druga pitanja za koja je nadležno Predsjedništvo BiH."

Vjerujem da će doći do imenovanja Christiana Schmidta

Na pitanje oko čega se u Predsjedništvu uopšte slažu odgovara: "Postoji okvir na osnovu kojeg i u okviru kojeg svi mi koji smo izabrani moramo da postupamo. I oko svega toga se moramo na kraju složiti. Nije diskusija u Predsjedništvu ukoliko neko zagovara miran razlaz. Jer to nije tema, ne može da bude tema. To nije okvir. Okvir je Dejton, Evropska konvencija, zakoni koje smo donijeli, obaveze koje smo preuzeli i u okviru toga se moramo kretati. Mislim da je najvažniji problem koji mi trenutno imamo izostanak mehanizama političke odgovornosti. Mi nakon prestanka djelovanja OHR-a nemamo izgrađene mehanizme političke odgovornosti. To politički akteri znaju i onda se ponašaju na način na koji se ponašaju. Do 2006.godine, a od tada sve rjeđe i rjeđe, postoji mehanizam koji se zvao OHR. On i danas postoji, ali ne radi svoj posao. I sve što treba da nam uradi međunarodna zajednica danasu BiH je da nam pomognu da izgradimo vlastite mehanizme odgovornosti bez etničkog i entitetskog veta. Dokle god to ne bude mi ćemo imati ovu vrstu problema. Najveća pomoć koja se može pružiti BiH je da se napravi takav okvir u kojem će biti mehanizmi političke odgovornosti na koje se neće moći vršiti blokada etničkim i entitetskim vetom."

Džaferović navodi da će visoki predstavnik i dalje ostati sa funkcijom u BiH.

"Vjerujem da će doći do imenovanja Schmidta za visokog predstavnika. Od njega očekujem ovo o čemu sam govorio. Dakle, da poštuje postojeći okvir. Očekujem snažniju podršku visokom predstavniku za njegov snažniji angažman. Kod Inzka nije problem bio u njegovoj volji, nego u podršci koja mu je potreba da bi on mogao da iskaže tu svoju volju. Mislim da će novi visoki predstavnik imati tu podršku. Novi visoki predstavnik dolazi iz Njemačke, to je ključna država EU, svejtska sila. Ne bi mi slučajno dobili tu vrstu najave da ne postoje vrlo ozbiljne pripreme i aktivnosti na dolasku novog visokog predstavnika. Ja sam uvjeren da će on doći u BiH, bez obzira na ove spekulacije ko je protiv."

Član Predsjedništva BiH smatra da nismo žrtve američko-ruskog sukoba i da nećemo biti.

"BiH je, sasvim sigurno, veliki strateški interes SAD-a. Amerika je naš glavni partner, ona je garant stabilnosti, sigurnosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta BiH. Mi treba da gradimo dobre odnose sa Ruskom Federacijom, imamo obostrane interese, ali ja mislim da je BiH možda neka vrsta taktičkog interesa, a ne strateškog Ruske Federacije. Strateški interesi Ruske Federacije su vezani za njeno neposredno okruženje, a situacija ovdje mislim da se koristi kako bi se možda imala neka moneta za potkusurivanje. Sasvim je jasno da je ovo prostor EU, prosto NATO-a i BiH, kao i sve države Zapadnog Balkana, prije ili kasnije će biti članice i EU i NATO saveza, pitanje je samo koliko ćemo se bespotrebno patiti i koliko će ovi koji danas imaju neke druge politike, pa i u BiH, shvatiti ustvari da su najobičnija moneta za potkusurivanje i da je ovo samo najobičniji gubitak vremena. Ja sam potpuno ubijeđen u ovakvu budućnost. Naravno, ne možemo to samo posmatrati i čekati da se dogodi. Treba da svi aktivno radimo na tome i da se borimo da se to desi što je moguće prije."

Denis Zvizdić nema razloga za nezadovoljstvo

Kada je riječ o Denisu Zvizdiću smatra da nema razloga za nezadovoljstvo unutar SDA.

"Mislim da mu nigdje drugo neće biti bolje nego u SDA. Nismo razgovarali na ovu temu nas dvojica neposredno. Mislim da Zvizdić ima jednu vrlo istaknutu poziciju unutar SDA, on je njen visoko pozicionirani zvaničnik. On ima puno razloga da bude zadovoljan odnosom SDA prema njemu.Šta će uraditi, to je njegova odluka. Stranku niko neće ucjenjivati. Ona ima svoje organe, oni će donositi svoje odluke, ami svi ćemo učestvovati u kreiranju tih odluka i na kraju poštovati te odluke. Naravno, nije dobro da ljudi odlaze iz SDA, ali vjerujte iskustvo poakzuje da je SDa uvijek ostajala bez obzira na sve odlaske iz SDA. Pogledajte kako su završavali oni koji su odlazili iz SDA, a kako SDA."

Za kraj, kaže da je formirana Interresorna grupa za izmjene Izbornog zakona.

"Mi tražimo da se u nju uključi snažna Venecijanska komisija, OSCE, Evropska komisija, da nam predlože neka rješenja koja su u skladu sa evropskim standardima. Zadatak te komisije je da implementira odluke Evropskog suda za ljudska prava, Sejdić-Finci i još nekoliko drugih povezanih odluka. Druga je sad stvar što HDZ ima želje da se u okviru tog procesa urade neke druge stvari koje nisu obaveza BiH. to je onda neki novi politički dogovor. Mislim da za to u ovom trenutku niti ima vremena niti ima spremnosti unutar BiH i to će sve svesti na implementaciju odluka Evropskog suda za ljudska prava i osiguranje ravnopravnosti onim građanima BiH koji ne pripadaju nijednom od konstitutivnih naroda kada je u pitanju njihovo pravo pristupa Predsjedništvu BiH i Domu naroda državnog Parlamenta."

federalna.ba