Dvije najveće stranke obećavaju referendum o odcjepljenju Grenlanda
Grenlanđani će danas gaziti preko snijega i leda kako bi izašli na izbore koji bi se mogli pokazati jednima od najznačajnijih u povijesti arktičkog otoka, najvećeg u svijetu, piše Politico.
Usred opetovanih najava američkog predsjednika Donalda Trumpa da će preuzeti Grenland, glasači tog samoupravnog danskog teritorija biraju 31 člana svog zakonodavnog tijela Inatsisartuta, kao što to čine svake četiri godine.
Ovaj put radi se o egzistencijanim pitanjima, mjestu Grenlanda u svijetu, uključujući i to treba li on ostati dio Danske, tražiti nezavisnost ili uspostaviti bliže veze s velikim silama poput SAD-a i Evrope. "Političari nisu jasni oko toga što je zapravo nezavisnost", naveo je Masaana Egede, glavni urednik grenlandskog dnevnika Sermitsiaqa, na videokonferenciji s novinarima iz svijeta prošle sedmice.
"Je li to ekonomska nezavisnost? Samo osjećaj nezavisnosti? Uspostava vlastitih granica? O tome govorimo mnogo jer to u nama budi emocije. Želimo nezavisnost, ali svatko ima vrlo različitu definiciju nezavisnosti", napomenuo je.
-Na otoku živi 60-ak hiljada ljudi-
Egede, inače polubrat grenlandskog premijera Mutea Egedea, objašnjava da postoje 32 područja u kojima Danska još uvijek donosi odluke u ime Grenlanda. "Recimo da preuzmemo jedno područje godišnje, svejedno bi nam trebale 32 godine da stvarno postanemo nezavisni", objasnio je.
Trenutačno je stranka s najviše mjesta u parlamentu inuitska stranka Ataqatigiit, ili "Zajednica naroda". Vlada zajedno s koalicijskim partnerom Siumutom, što znači "Naprijed". Obje se stranke zalažu za nezavisnost i obećale su raspisati referendum o odcjepljenju otoka od Danske, ne navodeći kada bi to bilo.
Prema sporazumu s Danskom iz 2009., Grenland može zakonski proglasiti nezavisnost, ali tek nakon što se održi referendum. Iako postoji široka podrška potpunom suverenitetu Grenlanda, neki nisu sigurni što bi to značilo za odbranu i gospodarstvo otoka kad bi krenuo samostalno krojiti svoju budućnost.
Više od 2 miliona četvornih kilometara površine Grenlanda prepuno je golemih prostranstava neiskorištenih prirodnih resursa, uključujući vrlo vrijedne rude, dok je otok dom svega 60-ak hiljada stanovnika.
-Jaki antikolonijalni osjećaji-
Trump je nazvao preuzimanje Grenlanda "apsolutnom nuždom". Odbio je pritom isključiti korištenje vojne sile ili ekonomske prisile da to učini. Prošle sedmice izjavio je da će SAD dobiti Grenland "na ovaj ili onaj način". Naveo je potom i prijetnje Kine i Rusije, koje su sve više fiksirane na Arktik.
No nisu Grenlandu jedina sigurnosna prijetnja aspiracije američkog predsjednika. Naime, nezavisnost bi također značila veliku rupu u budžetu otoka bez godišnje subvencije od 500 miliona dolara koju daje Danska i plaća mu sistem socijalne brige skandinavskog tipa. I EU šalje sredstva Grenlandu, premda otok nije član tog političkog bloka.
federalna.ba/Politico