Đurđević: Klimatski ekstremi postaju nova realnost, 2027. bi mogla donijeti nove rekorde

Klimatske promjene sve snažnije utiču na svakodnevni život, a posljedice se ogledaju kroz sve češće i intenzivnije toplotne talase, suše, poplave i druge ekstremne vremenske pojave. Klimatolozi upozoravaju da nas u narednim godinama očekuje dodatno intenziviranje tih pojava.

O klimatskim promjenama, njihovim posljedicama i onome što možemo očekivati u budućnosti govorio je klimatolog Vladimir Đurđević, profesor na Fizičkom fakultetu u Beogradu.

Klimatske promjene utječu i na stabilnost glečera

Govoreći o tragediji u Nepalu i Tibetu i odlamanju dijela glečera, Đurđević ističe da klimatske promjene imaju značajnu ulogu u nestabilnosti ovakvih sistema.

„Sasvim sigurno razlog zbog kojeg je došlo do odlamanja tog dijela glečara leži u klimatskim promjenama, odnosno u činjenici da živimo na toplijoj planeti. Kada je planeta toplija, glečari se brže tope. To je činjenica koja je zabilježena, recimo, i na Alpima u Evropi, ne samo na Himalajima“, kazao je Đurđević.

Ubrzano topljenje, dodaje, utiče na stabilnost glečera, jer dolazi do promjena u odnosu između količine novog snijega i količine leda koji se topi. Važan je i kontakt glečera s podlogom, odnosno trenje koje sprečava njegovo naglo klizanje niz padinu.

„Kada imate ubrzano topljenje glečera, taj kontakt postaje slabiji, a na neki način dolazi i do podmazivanja vodom koja se topi u glečeru. Treća važna stvar je permafrost, odnosno trajno zaleđena podloga, koja na toplijoj planeti takođe postaje manje zaleđena“, objasnio je.

Prema njegovim riječima, topljenje podloge ispod glečera dodatno smanjuje trenje i povećava mogućnost odlamanja velikih dijelova leda, nakon čega mogu uslijediti lančane reakcije – od pokretanja ogromnih količina leda i vode do bujičnih poplava i nanosa sedimenta.

„Ovo je najprijatnije ljeto koje ćemo imati“

Đurđević upozorava da ekstremne temperature postaju sve češća pojava i da ono što danas doživljavamo kao ekstrem u budućnosti može postati nova normalnost.

„Klimatolozi ponekad, malo sarkastično i da bi ilustrativnije privukli pažnju na ove činjenice, kažu da je ovo ljeto koje živimo zapravo najprijatnije ljeto koje ćemo imati do kraja života. Sva buduća ljeta možemo očekivati još toplija, sa još više toplotnih talasa i višim temperaturama“, rekao je.

Dodaje da se situacija dodatno pogoršava zbog kontinuiranog emitovanja ugljen-dioksida, prije svega sagorijevanjem uglja, nafte i gasa.

„Trenutno atmosfera ima oko 50 posto više ugljen-dioksida nego što ga je bilo prije početka industrijske revolucije. To zagrijava planetu. Taj višak energije manifestuje se kroz visoke temperature, toplotne talase, ubrzano topljenje leda širom planete, porast globalnog nivoa okeana, suše, a suše kasnije proizvode i situacije sa većim požarima u šumama i prirodi. Imamo jedan lanac nepovoljnih događaja“, istakao je.

2026. i 2027. mogle bi biti rekordno tople

Govoreći o narednom periodu, Đurđević ističe da bi efekti El Ninja mogli dodatno uticati na globalne temperature.

Prema njegovim riječima, 2026. bi mogla biti najtoplija godina otkako postoje instrumentalna mjerenja, dok bi i 2027. mogla donijeti novi temperaturni rekord.

„Ne samo da će sljedeća godina vjerovatno biti najtoplija, nego će vjerovatno već 2026. godina biti najtoplija godina ikad zabilježena na planeti otkako postoje instrumentalna mjerenja, a vjerovatno i u periodu od više hiljada godina unazad“, kazao je Đurđević.

Dodao je da se puni efekat El Ninja uglavnom osjeti u godini nakon njegove pojave.

„Pošto se puni efekat El Ninja zapravo dešava u godini nakon njegove pojave, to je 2027. godina. Vjerovatno će i ta godina biti rekordna, odnosno mogla bi prestići 2026. godinu u smislu temperatura, a onda i u smislu samih efekata“, rekao je.

Evropa neće nužno imati isti obrazac ekstrema

Ipak, Đurđević naglašava da se uticaj El Ninja na Evropu ne može precizno predvidjeti.

„Za Evropu ne postoji tačna korelacija između tropskog Pacifika, gdje se dešava El Ninjo, i onoga što se dešava u Evropi. Nema jasnog signala da, ako je El Ninjo, onda ćemo sljedeće godine sigurno imati veliku sušu ili poplave“, objasnio je.

Ipak, očekuje da će naredni period biti obilježen intenzivnijim klimatskim ekstremima i u našem regionu.

„S obzirom na to da ćemo imati pojačanu sliku ekstrema, i u našem regionu možemo očekivati da ćemo ponovo, kao i 2026, imati godinu ispunjenu raznim ekstremima – od ekstremnih padavina i oluja do suša i poplava. Pitanje je kako će to biti raspoređeno i koliko će intenziteti biti jaki. To danas ne možemo precizno prognozirati“, kazao je.

Klimatske promjene se ne mogu jednostavno vratiti unazad

Na pitanje možemo li promijeniti situaciju ili smo ušli u period nepovratnih klimatskih promjena, Đurđević kaže da se klima, čak i nakon zaustavljanja uzroka, neće jednostavno vratiti na stanje iz prošlosti.

„Klimatske promjene su proces koji je inače nepovratan. Kada bismo zaustavili uzroke klimatskih promjena, klima bi ostala promijenjena na nivou na kojem je u tom trenutku, vjerovatno do kraja naših života i nekoliko generacija u budućnosti“, kazao je.

Zbog toga je, ističe, neophodno napustiti fosilna goriva.

„Da bismo zaustavili proces klimatskih promjena i daljeg zagrijavanja planete, globalno društvo mora napustiti fosilna goriva. Moramo prestati koristiti ugalj, naftu i gas i prestati dodavati gasove s efektom staklene bašte u atmosferu, posebno ugljen-dioksid, koji je dugovječan gas i ostaje vijekovima i hiljadama godina u atmosferi“, rekao je Đurđević.

Dekarbonizacija zahtijeva decenije

Proces napuštanja fosilnih goriva, poznat kao dekarbonizacija, neće biti brz, upozorava profesor Đurđević.

„Za proces napuštanja fosilnih goriva potrebno je nekoliko decenija. Nije moguće uraditi to za godinu, dvije, tri, čak ni pet. Potrebno je 20 do 30 godina“, kazao je.

Dodaje da danas postoje tehnologije koje omogućavaju proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, poput vjetra, sunca i hidroenergije.

Istovremeno, društva se moraju prilagoditi činjenici da su klimatske promjene već prisutne.

„Mi moramo naša društva učiniti otpornijim na ove ekstreme, odnosno manje ranjivim, kako bismo trpjeli manje štete. To je proces prilagođavanja na klimatske promjene“, istakao je.

Klima-uređaji nisu dovoljno rješenje

Kao jednostavan primjer prilagođavanja Đurđević navodi sve veću upotrebu klima-uređaja, koji su danas postali gotovo neizostavan dio života tokom toplih ljeta.

Međutim, kod problema poput suše i smanjenja dostupnih vodnih resursa situacija je mnogo složenija.

„Kada pričamo o poljoprivrednoj suši, kažemo da ćemo proširiti sisteme navodnjavanja i da će nam to pomoći da trpimo manje gubitke u poljoprivredi. Međutim, postavlja se pitanje dostupnosti vode u budućnosti. Da li će biti dovoljno vode i za navodnjavanje, i za energetiku, i za industriju, a na kraju i za vodosnabdijevanje gradova, koje je možda najvažnije?“, upozorio je.

Prilagođavanje klimatskim promjenama mora biti sistemsko

Đurđević smatra da prilagođavanje klimatskim promjenama mora postati dio svih zakona, planova i strategija.

„Činjenicu da je klima promijenjena morate unijeti u sve vaše zakone, planove i strategije. To mora biti urađeno sinhrono i na način da niko ne bude ugrožen. Ne možete brinuti samo o navodnjavanju u poljoprivredi ili samo o energetici. Morate to uraditi tako da svi sektori međusobno sarađuju“, kazao je.

Poseban problem, ističe, predstavlja nedostatak međusektorske saradnje.

„Ministarstva i institucije koje su odgovorne za određene poslove često svako gleda svoje malo dvorište i njime se bavi, a često imaju problema da sarađuju s drugima“, rekao je.

„Što prije počnemo odgovorno da se ponašamo, bit će nam lakše“

I smanjenje emisija kroz dekarbonizaciju i prilagođavanje društva klimatskim promjenama dugotrajni su i složeni procesi koji zahtijevaju finansijska sredstva, saradnju institucija i odgovoran odnos prema klimatskim rizicima.

„Nažalost, malo je zemalja u svijetu koje danas imaju tako odgovoran odnos prema svemu tome. Htjeli mi to ili ne, morat ćemo na neki način prihvatiti činjenicu da će klimatski ekstremi biti dio naše budućnosti. Što prije to prihvatimo i što prije počnemo odgovorno da se ponašamo, bit će nam lakše u budućnosti“, zaključio je Đurđević.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.