Milo Đukanović: Zapadni Balkan danas dalje od Brisela nego prije deset godina
Milo Đukanović, bivši dugogodišnji lider Crne Gore, tokom razgovora i predavanja na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu o regionalnim odnosima i geopolitičkim izazovima na zapadnom Balkanu, izjavio je da Crna Gora nakon političkih grešaka s početka devedesetih godina proteklog stoljeća, prelazi u ulogu faktora stabilnosti u regionu nakon otklona od procesa u čijoj je pozadini bio velikosrpski nacionalizam.
Inače je Đukanović bio među onima što su željeli opstanak Jugoslavije i tvrdi da nikad, ni po porodičnom backgroundu, nije bio nacionalista.
Početkom devedesetih, Crna Gora je bila talac velikosrpskog nacionalizma, a kasnije je ipak učvrstila međuetnički sklad, uspostavila ekonomsku suverenost i obnovila nezavisnu državu i pored sumnji da se to može postići bez krvi; primljena je u NATO savez i stigla u predvorje Evropske unije.
Zahvaljujući razboritosti i odgovornosti, obnovljeni su prijateljski odnosi s Bosnom i Hercegovinom i sada su te dvije države uzoran primjer saradnje na zapadnom Balkanu, ocjena je Mila Đukanovića.
- Zapadni Balkan je danas dalje od Brisela nego što je bio prije deset godina i bliži politici devedesetih nego Evropskoj uniji. U geopolitici je sve bljeđi uticaj Unije a 'ubacuju' se drugi s njihovim interesima, prvenstveno Rusija, a i Turska, te sve prisutnija Kina. Brisel koji je svima cilj trenutno više liči na pokretnu metu koja se udaljava. Usput oživljavaju retrogradni nacionalizmi, kategorija 'srpski svet' koja je samo ljepše ime za 'veliku Srbiju', kao i uticaj Srpske pravoslavne crkve kao instrument ruskog imperijalizma, rekao je Đukanović napominjući da se 2020. godine u Crnoj Gori dogodila kleronacionalistička revolucija.
Za balkanske zemlje nema bolje alternative od euroatlanstkih integracija; Evropska unija mora zaokružiti proces integracije na cijelom kontinentu, njegovo je mišljenje.
Moderator tokom ovog njegovog gostovanja na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu bio je dekan Sead Turčalo. Zamolio je gosta da objasni vlastiti politički put - od bliskog saradnika Slobodana Miloševića do proevropskog lidera.
Đukanović odgovara da je njegova zemlja dočekala nespremna raspad Jugoslavije, što zbog veoma snažnog jugoslovenskog idealizma i nevjerice da se raspad može desiti, što zbog smjene rukovodstva baš u tom času, promjenama koje baš i nisu generisane institucionalno.
Zemlja je ostala bez političke mudrosti u prelomnom periodu za razliku od Makedonije, Hrvatske, Slovenije, a on, Đukanović, postao premijer kao mlad čovjek s 29 godina.
- Ima rezultata iz ranih devedesetih na koje nisam ponosan. Nisam nikad bio nacionalista, ali upao sam u grešku pokušaja odbrane opstanka Jugoslavije - kazao je.
Crna Gora je vjerovala da brani Jugoslaviju, ali vrlo brzo se pokazalo da se iza te 'odbrane' promolio velikosrpski nacionalizam, pa će, postepeno, uslijediti 'triježnjenje' posebno kad je riječ o ponašanju nekadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA).
Njegova zemlja brzo je prepoznala grešku i prelocirala se na ispravno političko stajalište, zaključio je Đukanović napominjući da zvanični Beograd već dugo, najotvorenije od polovine XIX vijeka, smatra Crnu Goru svojim prirodnim pravom i bio je spreman na najdrastičnije poteze u tom smislu.
Ipak, Crna Gora živi intenzivan proces emancipacije, procesa koji se mora mjeriti vijekovima, ali se rezultati vide.
Njena budućnost je apsolutno u građanskom ustroju društva s međetničkim skladom; nije loše što je u najnovijoj epohi dobila novu vlast, ali njen doskorašnji dugogodišnji državnik bio bi srećniji, kazao je, da je dobila zasluženu bolju alternativu.
Za Bosnu i Hercegovinu je kazao da je bila na udaru balkanskih užasnih, fašisoidnih i genocidnih nacionalizama čija težnja je potiranje različitosti s nekog prostora za koji smatra da mu pripada.
Rezignirano je govorio o 'tumačenjima' evropskih adresa da su balkanski nacionalizmi inspirisani korupcijom, što po njegovom mišljenju govori o dubokom nerazumijevanju onih što o nama treba da odlučuju, pa je uvjeren da što prije svi na Balkanu moramo shvatiti da će najviše onog što će se ovdje događati zavisiti od nas.
Danas se Balkanom bave, u najboljem slučaju, srednji nivoi nekad zainteresovanih administracija, njegovo je mišljenje. Stvarnost je teška, ali početak razvoja ćemo dobiti kad ostvarimo formu saradnje kojoj moramo sami dati presudni pečat, mišljenje je Mila Đukanovića.
Njegovom obraćanju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu prisustvovali su brojni učesnici, od studenata do člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, nekadašnjeg crnogorskog diplomate i političara Milana Roćena, predstavnika vlasti Federacije BiH, Kantona Sarajevo i drugih zvanica.
Komšić je izjavio za Đukanovića da je svjedok raspada bivše zajedničke države Jugoslavije i svega što je potom uslijedilo, iskusni političar koji dosta toga može procijeniti i dan-danas.
Konakovićeve riječi su da nije sreo boljeg poznavaoca prilika u regionu od Mila Đukanovića čijih nekoliko savjeta mu je je u ranijim susretima pomoglo u shvaćanju interesa velikih geopolitičkih sila za region zapadnog Balkana odnosno jugoistočne Evrope.
federalna.ba/Fena